Analiza

Žito u kukolju

Može li Rijeka pod Bišćanom ozbiljnije konkurirati Dinamu?
BruceWayne | 12/2018

Susretom Istre i Rudeša završila se još jedna polusezona Hrvatski Telekom prve lige. Tradicionalno najveći neprijatelj domaćeg prvenstva - vrijeme - ponovno je diktiralo tempo igre bez obzira na silna ulaganja u travnjake zbog kojih u premještena domaćinstva u početku sezonu jer radovi nisu bili dovršeni na vrijeme. Negdje, točnije u Koprivnici utakmica je odgođena u potpunosti dok je u Osijeku ipak odigrano u roku od 24 sata od primarnog termina. Između tih događaja i onog završnog u Puli, smjestio se "vječni derbi", odlučen golom Kadziora iz slobodnjaka, službenom potvrdom Dinamove dominacije tijekom domaće nogometne jeseni.

Isti Damjan Kadzior, poslije utakmice je izjavio da nije požalio što je Poljsku zamijenio Hrvatsku. Ta rečenica odnosno izjava bit će posebno važna kroz sljedeći kontekst. Prije par dana u domaću javnost izašao je podatak o prodaji prava na poljsku ligu, odnosno Ekstraklasu kanalu CANAL+ za iznos od čak 116 milijuna dolara za dvije sezone. Tim potpisom, najviši razred poljskog nogometa svrstao se na zavidno 8. mjesto po vrijednosti europskih liga, a svaki od 16 članova bude uprihodio po 16 milijuna dolara po sezoni.

Ako ste jednom "slučajno" okrenuli Eurosport i na ekranu zatekli Legiju i Wislu ili beskonačnim surfanjem naletjeli na podatak da je ta zemlja bila suorganizator EURA 2012., ovakav podatak Vas ne bi trebao začuditi. Ipak, i dalje stoji činjenica da je ovo zapravo vrhunski posao prodavača jer sumnje u kvalitete istog natjecanja itekako postoje.
Je li netko najboljem asistentu hrvatskog prvenstva javio taj podatak ili je možda na osnovu njega kao reakcija došla spomenuta izjava, teško je odgonetnuti.

Međutim, lansiranje podatka o višemilijunskoj prodaji TV prava na 25. ligu Europe po koeficijentu, postalo je okidač na pitanje kako se na tom terenu snalazi 17. liga u istoj konkurenciji. Ako je netko zaboravio, to su oni gradovi i travnjaci gdje je svoj put prema svjetskom srebru započela većine ruske ekspedicije.
U odnosu na Poljsku, Hrvatska ima značajan početni zaostatak: broj stanovnika. Dok se Poljaka u matičnoj državi i svijetu može naći i do 60 milijuna, broj Hrvata manji je za otprilike 7 puta. Važna, no ne i presudna razlika.


Zašto je nizak interes za HNL-om?

Da bi pronašli ijedan pozitivan odgovor na ovo pitanje, morali bi raskrčiti šumu onih negativnih. Razloga za biti negativan u razgovoru oko ove teme je bezbroj i bilo u kojem smjeru da krenete, na kraju ćete se naći u centru i sami prebaciti program ili umjesto stadiona izabrati neko drugo mjesto gdje ćete potrošiti slobodno vrijeme. Lošu startnu poziciju u kontekstu broja stanovnika će se teško promijeniti, no pri imenovanju pojma sportske kulture nailazi se na prvi ozbiljniji problem: jer kako prodati strancu ono što ni domaći stanovnik ne želi gledati ili ne može gledati na nacionalnoj Tv

Između redaka tekstova o HNL-u nailazimo na svojevrstan paradoks, odnosno ionako većinom nezainteresiranu publiku za veću interakciju s domaćim prvenstvom, dodatno se demotivira guranjem u prvi plan sve onog lošeg. Kojeg jasno ima previše, što utječe kako na rezultate, tako i na prikaz lige van granice Hrvatske. No, kroz često pojedinačne primjere, tradicionalni hrvatski gledatelj se voli vratiti kući. Nažalost, to radi isključivo kada se stvori hype, događaj koji uzrokuje natprosječno uzbuđenje i tjera na gledanje onoga što možda prije par dana ili sati nije bilo u planu. To su određenom dijelu publike bile utakmice Svjetskog prvenstva, Dinamove ovogodišnje predstave u Europi ili u manjem omjeru - jučerašnji derbi Dinama i Hajduka na Maksimiru.

Na jednostavnom primjeru utakmice koju je odlučio vrhunski pogodak, u centru medijskog izvještaja naći će se standardne priče o suđenju ili bakljadi koja indirektno prosječnom gledatelju poručuje da sljedeći puta razmisli treba li odvojiti par sati na gledanja domaćeg prvenstva ili se vratiti Premier League ili nekom drugom događaju par programa dalje.

Zašto bi stranci trebali pratili HNL?

Kao "žito u kukolju", postoje sitnice zbog kojih hrvatskom prvenstvu mora pružiti nova prilika - kakav god on bio i tko ga god vodio. Kao i svaka razvojna liga, glavni argument za praćenje nalazi se u onima koji dolaze, odnosno ako je uzeti derbi kao mjerilo, oni su već tu. Po sve učestalijem pitanju broja stranaca u domaćem prvenstvu, zaista je osvježenje pogledati broju 16 domaćih igrača u oba kluba na početku utakmice. Ono što je posebno važno, određeni dio njih će u budućnosti nositi nacionalni dres i pokušati svojim igrama skrenuli pažnju na mjesto od kuda je došao.

Na klupi su ih vodili dva relativno nova imena u ovom okruženju, kao zajednička točka im je želja uvođenje elemenata moderne igre u svoje ekipe, posljedično i ligu. Dijelom zbog novih travnjaka te ideja mladih stručnjaka, ove polusezone mogao se pogledati značajan broj utakmica koje zaslužuju pažnju prosječnog gledatelja. Koliko god možda nekima iz nekog razloga čudno zvuči rečenica, no ove jeseni se na trenutke zaista igrao dobar nogomet i maksimalni napor mora biti uložen kako bi ta slika ne bi ostala zarobljena na marginama.

Što li radi HNS po tom pitanju?

Na kraju dana, nijedan dobar ili loš proizvod neće proizvesti željene učinke ako ne prođe kroz sektor marketinga. Hrvatski nogometni savez ovo ljeto dobio je marketinški "jackpot" u vidu srebra na Svjetskom prvenstvu, no čini se da je premalo toga učinilo da bi srebro dugoročno nastavilo sjati.
Liga bez publike i loše infrastrukture u trenutku može postati liga svjetskih doprvaka i službeno najboljeg igrača svijeta - jer bit je predstaviti i pokušati iskoristiti prodajni potencijal. Za prodaju sadržaja, odnosno podcijenjene razine igre u samoj ligi, potrebna je naslovnica ili omot koji zapravo prodaje proizvod. To je HNS dobio uspjehom reprezentacije i priznanjima Luke Modrića proteklih mjeseci. Sada je na njima mogu li naplatiti znatiželju stranaca za novim modrićima ili produbiti mitološko pitanje o natprosječnom uspjehu Hrvata kao sportske nacije.

Ako se u Hrvatskoj mogu pratiti prvenstva država koje nisu ni bile sudionici Svjetskog prvenstava a u tim istim državama na programu nema nacionalne lige Svjetskih doprvaka, onda se mora pronaći odgovor na pitanje zašto je tome tako.
Zašto oni koji su već jednom spominjali riječi "kukolj" i "žito", ne mogu odvojiti te riječi na pravi način i predstaviti strancima samo "žito" a raditi na odstranjivanju "kukolja"?

Na odgovore, točnije izgovore nećemo morati dugo čekati, a prosječan hrvatski gledatelj će između dva poluvremena HNL-a bijeg od reklama tražiti u prijenosima rumunjske, češke ili poljske lige i nikome neće biti čudno zašto se ne može dogoditi obrnuto..

Respekt: D_Rade, Bateman, Ogmiy, fenix, Dado_M, Fenix22,

Slažem se: D_Rade, Bateman, cropol, fenix,

Povezane analize

Prati nas

©2017. Vingd, Inc. Sva prava pridržana.