D_Rade

Reputacija
5
Bodova
147
Analiza
2
Ocjena
3
Anketa
117

Analize

13.11.
Tribina hipoteza

Hrvatska je u nogometnom svijetu prepoznata kao zemlja velikih talenata. Mladi igrači relativno se brzo etabliraju na našem podneblju i još brže odlaze u inozemstvo s velikim očekivanjima, kako klubova tako i njih samih. Nerijetko su transferi popraćeni i vrlo ozbiljnim iznosima, što bi trebalo motivirati domaće klubove za razvoj mladih igrača. Moglo bi se stoga zaključiti kako je HNL zapravo razvojna liga, a opstanak i napredak klubova temelji se na etabliranju i prodaji talentiranih igrača. Potaknut takvim razmišljanjem, koje je možda i pogrešno, odlučio sam provesti analizu situacije na našim travnjacima, odnosno detaljnije otkriti profil igrača po klubovima HNL-a.
            Analiza je provedena na temelju podataka o vremenu koje su svi igrači u klubovima 1. HNL proveli na terenu. U analizu su uključene isključivo prvenstvene utakmice zaključno s 14. kolom, a analizirana je dob i nacionalnost igrača u odnosu na vrijeme provedeno na terenu. Navedeni podatci potrebni za analizu preuzeti su sa stranica Transfermarkta.
Napomena: U podatcima o vremenu (minutaži) sa stranica Transfermarkta nisu ubrojana vremena sudačke nadoknade utakmica stoga ona nisu razmatrana ni u analizi. Dob igrača uzeta u obzir odnosi se na dob igrača u godinama na datum pisanja analize, a ne na dob igrača u trenutku odigravanja utakmica. Također, za igrače s dvojnim državljanstvom uzeto je u obzir samo prvo navedeno državljanstvo.

Prosječna starost/mladost

Za potrebe ove analize najprije je izračunata prosječna starost igrača svake pojedine momčadi u ovisnosti o minutama provedenim na terenu. Iako je moguće promatrati i podatke o prosječnoj starosti momčadi prema broju nastupa igrača, ovi podatci daju nešto jasniju sliku o trenutnom stanju na terenu. Navedeni su rezultati prikazani u sljedećem dijagramu.

            Prosječna starost igrača koji su ove sezone zabilježili nastupe u HNL-u približno je 24,3 godine. Vidljivo je da su momčadi Hajduka, Intera i Osijeka zapravo ogledni primjeri prosjeka lige. Zanimljivo je da su tek tri momčadi u prosjeku starije od 25 godina, iako je i Dinamo vrlo blizu, među kojima je najstarija Gorica s prosjekom od 26 godina. Najmlađe su pak momčadi Rudeša i Istre koje s tek nešto više od 22 godine starosti značajno odskaču od ostatka lige.

Dobni profil

            Iz pregleda prosječne starosti momčadi moguće je izvući određene zaključke o dobnom profilu igrača pojedinih klubove, no ostaje nejasan udio u kojem se igrači pojedinih dobnih skupina pojavljuju u momčadi, odnosno bilježe vrijeme na terenu. Analizom minutaže i izračunom udjela prema dobi razjašnjava se stvarni profil igračkog kadra. Izračunati su udjeli minutaže igrača svih dobi u ukupnoj minutaži klubova u postotcima, a na dijagramima su prikazane tri specifične dobne skupine. Kao specifične skupine uzeti su u obzir igrači do 21 godine starosti, zatim do 23 te igrači s 30 ili više godina starosti.

            Bilo je vidljivo je već iz prethodnog dijagrama da momčadi Istre i Rudeša spadaju na vrh najmlađih momčadi lige, a sada je jasno i zašto. Jedine su to dvije momčadi čiji najmlađi igrači bilježe više od 40 % ukupnog vremena provedenog na terenu, s time da je u Rudešu gotovo 50 % minutaže raspodjeljeno između U21 igrača. U ostatku lige mladići do 21 godine imaju minutažu nižu od 20 %, s iznimkom Lokomotive koja je blizu 30 %. Najmanje prilike mladi igrači dobivaju u momčadi Rijeke, s udjelom od tek 6,54 % u ukupnoj minutaži. Gorica i Slaven Belupo, s obzirom na najveću prosječnu starost očekivano su najbliže Rijeci u ovom segmentu.

            Kada se uzmu u obzir i igrači između 21 i 23 godine, stanje nije značajno promjenjeno. I dalje su vodeći Rudeš i Istra s vrlo visokim udjelima mladih igrača, dok je na sasvim drugom kraju spektra Rijeka. Osijek također ne bilježi značajniji rast pa je tako treća momčad s najmanjim udjelom U23 igrača iza Slaven Belupa i Rijeke s 30,02 %. Zanimljivo je da je kod Osijeka čak 65,3 % ukupnih minuta raspoređeno između igrača starih 24-27 godina. Dinamo i Hajduk u oba su segmenta prilično izjednačeni. U tim klubovima nešto više od trećine ukupnog vremena rezervirano je za igrače do 23 godine starosti.

            Kao posljednja specifična skupina odabrani su igrači s 30 i više godina starosti kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri momčadi HNL-a oslanjaju na iskusne igrače. Vidljivo je da stariji igrači generalno nemaju preveliki udio u ukupnoj minutaži klubova. Slaven Belupo jedini je klub koji im dozvoljava više od 20 % ukupne minutaže. U čak polovici klubova lige moglo bi se reći da igrači iznad 30 godina imaju gotovo zanemarivu minutažu. Zanimljivo, u momčadi Osijeka niti jedan 30+ igrač u dosadašnjem dijelu prvenstva nije zabilježio nastup,  a vrlo blizu toga su i Istra, Rudeš te Hajduk.

Udio domaćih igrača

Posljednji segment ove analize pregled je udjela minutaže hrvatskih igrača u ukupnoj minutaži klubova HNL-a iz čega se jasno može razaznati politika klubova u slaganju igračkog kadra i trenerskim preferencijama. Kao i u dosadašnjem dijelu analize, rezultati su prikazani u dijagramu.

            Odmah po pogledu na dijagram moguće je klubove podijeliti na dvije kategorije. Polovina lige nalazi se iznad 60 % prema udjelu domaćih igrača u ukupnoj minutaži. Na vrhu je Lokomotiva s nešto više od 70 %, a unutar 2 % slijede i Slaven Belupo te Osijek. Ispod 50 % našla se druga polovica klubova, među kojima su Dinamo, Hajduk, Gorica, Rijeka te Istra. Istra je ujedno i klub s najmanjim udjelom domaćih igrača (35,51 %), a u dosadašnjem dijelu prvenstva čak 18 stranaca zabilježilo je nastupe. Hajduk i Rijeka također ruše prosjek lige u ovom segmentu velikim udjelom stranaca u momčadi.

Zaključak

Preostalo je još evaluirati dobivene rezultate i izvući određene zaključke iz analize.
Uzevši u obzir nisku prosječnu starost momčadi HNL-a i udjele mladih igrača u minutaži može se zaključiti da je liga pogodna za razvoj mladih talenata, iako takva politika nije ravnomjerno raspoređena po svim sredinama. Rijeka je primjerice klub koji je najlošiji u pogledu razvoja mladih domaćih igrača. Dijelom je to zbog korištenja najužeg kadra od svih momčadi, kao i značajnog broja stranaca s važnim ulogama u momčadi. Jedan od glavnih razloga davanja prednosti mladim igračima zasigurno je nedostatak kvalitetnih iskusnijih igrača, što potvrđuje činjenica da se klubovi koji se oslanjaju na mlade igrače, poput Rudeša, Istre i Intera, uglavnom nalaze na dnu tablice. Lokomotiva je iznimka u tom pogledu upravo zbog kvalitete kojom raspolažu. Uravnotežna momčad svakako pridonosi uspjehu, kao što je to vidljivo iz primjera Gorice, gdje podjednake šanse dobivaju igrači svih dobnih kategorija bili domaći ili stranci. Također i Osijeka, gdje je težište momčadi na igračima u najboljim igračkim godinama.

Analiza minutaže igrača HNL-a ovisno o dobi i nacionalnosti
Hrvatska je u nogometnom svijetu prepoznata kao zemlja velikih talenata. Mladi igrači relativno se brzo etabliraju na našem podneblju i još brže odlaze u inozemstvo s velikim očekivanjima, kako klubova tako i njih samih. Nerijetko su transferi popraćeni i vrlo ozbiljnim iznosima, što bi trebalo motivirati domaće klubove za razvoj mladih igrača. Moglo bi se stoga zaključiti kako je HNL zapravo razvojna liga, a opstanak i napredak klubova temelji se na etabliranju i prodaji talentiranih igrača. Potaknut takvim razmišljanjem, koje je možda i pogrešno, odlučio sam provesti analizu situacije na našim travnjacima, odnosno detaljnije otkriti profil igrača po klubovima HNL-a. ...
Analiza minutaže igrača HNL-a ovisno o dobi i nacionalnosti
Hrvatska je u nogometnom svijetu prepoznata kao zemlja velikih talenata. ...
26.10.
Tribina hipoteza

Potaknut statističkom analizom učinka klubova Premier lige i drugih niželigaških momčadi engleskog nogometa na koju sam nedavno naišao trateći vrijeme lutajući bespućima internetskog svemira (link na dnu teksta) zanimalo me kako bi izgledalo kada bi netko napravio nešto slično i za naše (ne)prilike. Ne znam zašto bi se inače netko upustio u takvu avanturu, no znatiželja me natjerala da probam pa se iz toga izrodila ova mala/velika analiza učinka momčadi HNL-a nakon 11 (znam, bezvezan broj) odigranih kola.

Prvi zadatak prikupljanja prijeko potrebnih statističkih podataka, kao što su bilo što osim pogodaka, pokazao se sam po sebi vrlo zahtjevan. Naime, nakon potrage za statistikom odigranih utakmica, doduše vrlo površne, naišao sam na dosta veliku sušu informacija. Na poslijetku sam ipak pronašao ono što sam tražio (podatke o broju upućenih udaraca za svaku pojedinu utakmicu) na stranici rezultati.com koje sam iskoristio za ovu analizu. Nažalost, moram se odmah ograditi od mogućih pogrešaka, jer sam tijekom prikupljanja statistike naišao na nekoliko nelogičnosti koje sam ispravio prema vlastitom nahođenju. Naime, radi se o utakmicama u kojima nije zabilježen udarac za momčad koja je postigla pogodak, a nije se radilo o autogolu. Takvih je bilo dvije, ali moguće je da se u statistici potkrala još poneka pogreška što ne ide u prilog točnosti ove analize. Unatoč tome, odlučio sam provesti analizu i prezentirati ju ovdje.

Napad/obrana

Prva na redu statistika vezana je isključivo uz udarce, odnosno prosječan broj upućenih udaraca momčadi i njihovih protivnika po susretu. Promatrajući odnos tih dvaju veličina moguće je ustvrditi plan igre pojedine momčadi, kao i napadačke i obrambene sposobnosti. Situacija u HNL-u prikazana je na dijagramu 1.

Očekivano, Dinamo je momčad koja ima najbolji odnos između upućenih udaraca i udaraca protivnika pa se nalazi na vrhu u obje kategorije sa prosječno najviše upućenih udaraca (15) i najmanje udaraca protivnika (5,09). Jedina preostala momčad s više od 10 udaraca je Osijek (11), koji je drugi i po broju udaraca protivnika (6,00). Rudeš se, s druge strane nalazi na prvom mjestu po broj upućenih udaraca protivnika (13,55), a najgori su i po broju udaraca koje upućuju prema protivničkom golu (6,18) što već samo po sebi opravdava i njihovu poziciju na tablici. Zanimljivo, Hajduk je treća momčad lige prema ovom odnosu (9,36/ 7,00), što je neočekivano s obzirom na dosadašnji tijek sezone, no razlog lošeg plasmana bit će razjašnjen u daljnjem dijelu teksta. Rijeka, odnosno Slaven Belupo ogledni su primjeri prosječne momčadi lige po broju upućenih udaraca (8,82) te broju udaraca protivnika po susretu (8,82).


Iz navedenih podataka o udarcima može se dosta toga zaključiti o igri neke momčadi, ali oni ipak ne daju potpunu sliku, kao što je to vidljivo na primjerima Hajduka, Lokomotive ili Gorice, čiji plasman na ovoj ljestvici ne odražava realnu sliku njihovog ovosezonskog (ne)uspjeha. Prema tome potrebno je provjeriti i efektivnost napada, odnosno obrane kako bi se stekla realnija slika i otkrili razlozi koji leže iza plasmana pojedine momčadi lige.

Napadačka efektivnost

Efikasnost napada određuje se iz omjera udaraca i postignutih golova. Kada se taj omjer prikaže u odnosu na broj udaraca po susretu moguće je odrediti u kojoj mjeri je napad momčadi „opasan“ po protivnički gol, odnosno koliko je efektivan. Podatci za HNL prikazani su u dijagramu 2. Najopasniji napadi trebali bi se nalaziti u donjoj desnoj polovici dijagrama, dok su „jalovi“ smješteni u gornjem lijevom dijelu.

Kao što je vidljivo iz dijagrama 2, napadačka snaga momčadi iz naše lige relativno je skromna. Većina momčadi ipak se oslanja na dobru efikasnost s malim brojem udaraca na gol (prosječno 6,11 ud/gol). Dinamo ponovno odskače od ostatka lige, zahvaljujući već ranije prikazanom velikom volumenu udaraca prema golu suparnika, no vidljivo je da im efikasnost nije najjača strana, štoviše treća su najlošija momčad lige po tom kriteriju sa 7,17 udaraca za svaki postignuti pogodak. Rudeš je ponovno na samom dnu i uz to što upućuju najmanji broj udaraca od svih momčadi, daleko su najlošiji i prema omjeru udaraca i golova (9,71 ud/gol). Na vidljivo izlazi i u kakvim je napadačkim problemima Hajduk. Iako su prema broju udaraca treći u ligi, njihova je efikasnost daleko ispodprosječna (7,92 ud/gol). Lokomotiva je pak upravo suprotna momčad Hajduku prema ovom kriteriju iako upućuju sličan broj udaraca. Imaju najefikasniji napad lige sa (4,59 ud/gol), a slijede ih Osijek (4,84) i Gorica (5,04).

Obrambena efektivnost

Slično kao i napadačka efektivnost može se odrediti i efektivnost obrane. Ponovno su na dijagramu prikazani podatci koji nam daju jasnu sliku o stanju obrana u ligi.

Prvo što upada u oči na ovom dijagramu je za HNL standarde suluda obrambena efikasnost Lokomotive. Unatoč tome što protivnici upućuju 10 udaraca po susretu prema njihovom golu primili su ih tek 9 u dosadašnjem dijelu prvenstva čime su daleko iznad svih momčadi lige (12,22 ud/gol). Tome ide u prilog i da u dosadašnje 4 domaće utakmice nisu primili niti jedan pogodak usprkos 42 udarca koje je su protivnici uputili. Prosječna momčad lige prima gol za svakih 6,45 udaraca protivnika, prema tome izuzmemo li Lokomotivu vidimo da su Gorica (7,15), Dinamo (7,00), Rijeka (6,92) i Osijek (6,60) jedne od boljih obrana lige. Dinamo je ipak najefektivniji zahvaljujući najmanjem broju primljenih golova (8) kao i najmanjem broju dozvoljenih udaraca protivnika. Zanimljivo je da je Rudeš tek peta najlošija momčad lige prema omjeru udaraca protivnika i primljenih golova, no zahvaljujući velikom broju udaraca koje dozvoljavaju protivničkim momčadima i dalje su najgora obrambena momčad lige. Hajduk je pak prema efikasnosti obrane najgora momčad lige. Iako ne dozvoljavaju protivnicima velik broj udaraca oni često završe u mreži. S omjerom od 4,28 udarca/gol na samom su dnu HNL-a.

Zaključak

Preostalo je još izvući neke zaključke iz ove analize:

1. Dinamo je najbolja momčad ove sezone u domaćem nogometu zahvaljujući efektivnoj obrani koja dozvoljava protivniku najmanji broj udaraca i velikom napadačkom potencijalu, unatoč nešto slabijoj efikasnosti.

2. Hajduk ima velikih problema s efikasnošću, kako u napadu tako i u obrani. Potencijalan napredak u bilo kojem od tih segmenata značio bi vrlo vjerojatno i znatan iskorak u vidu rezultata.

3. Lokomotiva je najefikasnija momčad lige u oba segmenta stoga ne čudi niti visoki plasman na ljestvici. Preostaje vidjeti kako će izgledati njihova obrambena efikasnost u ostatku sezone. Za očekivati je da će u dobroj mjeri pasti s obzirom na velik broj udaraca koje njihova obrana dozvoljava protivnicima.

4. Osijek se zasad čini kao momčad koja ima potencijal ostvariti dobar plasman ove sezone sudeći po ovim kriterijima.

5. Rijeka je napadački i defanzivno gotovo pa prosječna momčad lige. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li ostvariti napredak i u kojem smjeru pod vodstvom novog trenera.

6. Gorica trenutni visoki plasman može zahvaliti efikasnoj obrani, no napad je potencijalni problem ukoliko se dogodi pad u efikasnosti.

7. Od ostalih momčadi Rudeš je gotovo sigurni drugoligaš sudeći po ovim podatcima. Istra i Inter u podjednakim su problemima zahvaljujući lošim obranama, a Slaven bi također trebao poboljšati učinak obrane. 

Link: https://experimental361.com/2018/10/08/scatter-graphics-premier-league-8-oct-2018/

Analiza napadačke i obrambene efektivnost u HNL-u
Potaknut statističkom analizom učinka klubova Premier lige i drugih niželigaških momčadi engleskog nogometa na koju sam nedavno naišao trateći vrijeme lutajući bespućima internetskog svemira (link na dnu teksta) zanimalo me kako bi izgledalo kada bi netko napravio nešto slično i za naše (ne)prilike. Ne znam zašto bi se inače netko upustio u takvu avanturu, no znatiželja me natjerala da probam pa se iz toga izrodila ova mala/velika analiza učinka momčadi HNL-a nakon 11 (znam, bezvezan broj) odigranih kola. Prvi zadatak prikupljanja prijeko potrebnih statističkih podataka, kao što su bilo što osim pogodaka, pokazao se sam po sebi vrlo zahtjevan. Naime, ...
Analiza napadačke i obrambene efektivnost u HNL-u
Potaknut statističkom analizom učinka klubova Premier lige i drugih niželigaških ...
Nadam se da budeš nastavio pisati, posebno o hnlu.. - BruceWayne, 31.10.18. 20:59, 0 0 0
Pokušat ću. Kad bude vremena i inspiracije za to. - D_Rade, 2.11.18. 9:18, 0 0 0
Prati nas

©2017. Vingd, Inc. Sva prava pridržana.