danijel_os

Reputacija
3
Bodova
78
Analiza
18
Ocjena
109
Anketa
203
obriši
obriši

Analize

07/2018
Je li ovaj Liverpool spreman biti prvak?

U ovoj analizi zabavit ćemo se prvacima Premier lige u zadnja 2 desetljeća.

Pozicije svih prvaka kroz godine

*21. pozicija predstavlja niži rang natjecanja.

U zadnje 22 sezone samo 5 klubova se može pohvaliti naslovom:

  • Manchester United (10 naslova)
  • Chelsea (5)
  • Arsenal (3)
  • Manchester City (3)
  • Leicester (1)

 Financijske injekcije

  • Chelsea – lipanj 2003. Roman Abramovich: 2 sezone kasnije prvaci
  • Man. City – rujan 2008. Abu Dhabi United Group: 3 sezone kasnije prvaci
  • Liverpool – listopad 2010. Fenway Sports Group: 3 sezone kasnije…

…3 kola prije kraja 3 boda prednosti pred plavim Manchesterom nisu dovoljna za naslov. Najbliža prilika naslovu još od 1989/90. Pogreška Stevena Gerrarda koju vidi i danas kada zatvori oči.

Neto potrošnja glavnih rivala od 2010. do 2017.

  • Man City – £718m
  • Man Utd. – £540m
  • Chelsea – £352m
  • Arsenal – £180m
  • Liverpool – £164m
  • Tottenham – £21m profit!

Izvor: Liverpoolecho

Iako je neto potrošnja Liverpoola u 2018. gotovo jednaka njihovom 7-godišnjem razdoblju to ne garantira uspjeh. Barem ne preko noći (ili 365 noći). Iz gornjih primjera realnije je očekivati naslov kroz 2 do 3 sezone.

Osim financijskog stanja dobru prognozu može dati i prošlogodišnja pozicija.

Matrica prijelaza pozicija po sezonama

Kako čitati gornju tablicu? Npr. Red P01 predstavlja sve prvake i njihove pozicije u narednoj sezoni. U redu vidimo 6 jedinica što znači kako je prvak 6 puta uspio obraniti naslov. Red P14 označava ekipu koja je završila na 14. mjestu Premier lige. Sezone 2014/15 to je bio Leicester, osvajač titule naredne 2015/16.

Red C01 predstavlja sve prvake Championshipa i njihove pozicije u narednoj sezoni Premiershipa (18, 18, 20, 7…). Red C03-C06 predstavlja ekipe koje su došle kroz Championship Playoff.

Branitelj naslova u prosjeku ostvaruje 3.00 poziciju, dok trećeplasirani iduću sezonu u prosjeku završava na 2.91 mjestu. Sve pozicije u prosjeku iduću sezonu završe na ±2 ili ±3 pozicije što je i očekivano.

Svi plasmani su sumirani i dobivena je sljedeća distribucija.

Zelena dijagonala jasno govori. Dobre ekipe ostaju dobre, loše ostaju loše.

Već spomenuti branitelj naslova 6 puta je i obranio naslov (6/22=27%), dok je 10 puta bio drugi.

Viceprvaci su čak uspješniji jer su 8 puta iduću sezonu završavali na prvom mjestu.

Ukupno u 20/22=91% slučajeva prvak je bio neka od prošlogodišnje top 3 ekipe.

Dolazimo i do naslova ove analize. Četvrtoplasirana ekipa nikada nije iduću godinu postala prvak. Jednim dijelom zbog Arsenala koji je u 9 uzastopnih sezona 6 puta završavao na 4. mjestu i tako dobio nadimak 4rsenal.

Po 3 ekipe koje dolaze iz Championshipa u 22 godine u ukupno 66 pokušaja prvu Premierligašku sezonu preživjeli su 38 puta dok su se u 28 navrata ekspresno vraćali nazad.

U uvodu u raspravu ove Tribine greškom piše kako je Liverpool prošle sezone bio treći u Premier ligi. Iako samo 2 boda iza Tottenhama prošle i 2 boda iza Cityja pretprošle sezone Liverpool je uzimao prokleto četvrto mjesto. Ono koje ne daje nadu za naslov.

Prokletstvo 4. pozicije
U ovoj analizi zabavit ćemo se prvacima Premier lige u zadnja 2 desetljeća. Pozicije svih prvaka kroz godine *21. pozicija predstavlja niži rang natjecanja. U zadnje 22 sezone samo 5 klubova se može pohvaliti naslovom: Manchester United (10 naslova) Chelsea (5) Arsenal (3) Manchester City (3) Leicester (1) Financijske injekcije Chelsea – lipanj 2003. Roman Abramovich: 2 sezone kasnije prvaci Man. City – rujan 2008. Abu Dhabi United Group: 3 sezone kasnije prvaci Liverpool – listopad 2010. Fenway Sports Group: 3 sezone kasnije… …3 kola prije kraja 3 boda prednosti pred plavim Manchesterom nisu dovoljna za naslov. Najbliža prilika naslovu ...
Prokletstvo 4. pozicije
U ovoj analizi zabavit ćemo se prvacima Premier lige u ...
07/2018
Tko će proći u polufinale?

Čak tri od osam utakmica osmine finala ovog SP-a odlučeno je s bijele točke. Jesu li pobijedili spretniji ili sretniji? Koliko na rezultat utječe redoslijed izvođenja penala?

Prvi se redoslijedom izvođenja pozabavio Ignacio Palacios-Huerta 2009. godine na uzorku od 269 utakmica i zaključio kako ekipa koja krene prva ima 60% šansi za pobjedu. Huerta je u analizi koristio utakmice s velikih interkontinentalnih natjecanja plus utakmice španjolskog, njemačkog i engleskog kupa. Zanimljivo, izostavljeni su talijanski i francuski kup.

Povećanjem uzorka utakmica tu studiju je doveo u pitanje Kocher 2012. i u svom istraživanju zaključio kako je prednost tek 53%-47% i nije statistički značajno različita od 50%-50%. Huerta je ponovno povećao uzorak i opet došao do 60%-40%.

Detaljnije o studijama u dokumentu. Većini medija ipak je zanimljivija Huertina studija. Što ima zanimljivog u fifty-fifty?  

Kako bi konačni zaključak bio vjerodostojniji uzorak utakmica mora biti velik. Međutim pomnim biranjem kup natjecanja (manjeg psihološkog pritiska) lako se može i manipulirati konačnim rezultatima.

Za ovu analizu pripremljeni su svi penali ikad izvedeni u raspucavanjima na svjetskim i europskim prvenstvima (najveći psihološki pritisak).

Šarenilo tablice sadrži sve bitne elemente. Dodani su i ELO rejtinzi ekipa prije turnira, rezultat prije penala, redoslijed svih penala s ishodom (0=promašaj, 1=gol), konačni ishod nakon penala (1/2).

Prvi penali ikad pucani na velikom natjecanju otišli su na stranu Čehoslovačke koja je imala 170 bodova slabiji ELO rating od Zapadne Njemačke. Povijesno poznati 5. udarac u gol je pretvorio Antonin Panenka i zauvijek obilježio takav način izvođenja penala.

Već tada se moglo postaviti pitanje je li fer da jedna ekipa stalno ima prednost prvog pucanja. Odnosno AB-AB-AB… Ukoliko postoji psihološka prednost za ekipu koja puca prva (A) postoji, logično je alternirati redoslijed u AB-BA-AB… (svima nam poznati tiebreak u tenisu). Ukoliko prednost ne postoji, ovakav raspored svejedno ne bi štetio nikome. Pravedniji sustav isproban je u Community Shield-u 2017. godine i prve reakcije ljudi nespremnih na promjene nisu bile pozitivne.

Matematički najpravedniji sustav bio bi Thue–Morse sequence ali zbog kompliciranog zapisa vjerojatno nema nikakve šanse zaživjeti.

Na solidnom uzorku od 47 utakmica pucanih AB-AB sustavom dobiveni su sljedeći rezultati

Na najbitnijem uzorku zapravo B ekipa ima prednost. Ta prednost naravno nije statistički značajna te i bez statističkih testova djeluje kao bacanje novčića ili pokeraškim rječnikom velika/mala.

Prednost je stečena upravo osminom finala ovogodišnjeg SP-a gdje su sve tri ekipe koje su pucale druge - pobijedile.

Ukupna realizacija ekipa koje su pucale prve je 178/241=73.9%, dok su ekipe koje su pucale druge realizirale 165/222=74.3%.

Realizacija ovisno o rundi pucanja:

Osjetan je monotoni pad realizacije. Raste li psihološki pritisak kako se penali približavaju kraju pa i realizacija pada ili je do kvalitete izvođača? Pretpostavlja se kako najbolji izvođači prvi pucaju, ali nije rijedak slučaj ni da izbornici ostavljaju najsigurnijeg izvođača za kraj. Realizacije prva tri udarca najsličniji su onima (čak su i bolji) u ligama Petice u normalnim ligaškim utakmicama.

Kad se priča o pritisku s razlogom se misli na izvođače, a ne na vratare. Naravno, od izvođača se očekuje da zabije. Ne dobivaju vratari prijetnje smrću za neobranjene udarce. Znači li to da top igrači pod najvećim pritiskom bolje izvode jedanaesterce?

Ako pogledamo dostupne podatke ligaških natjecanja (razdoblje) vidimo kako je to novija povijest, a uvodna tablica podataka seže u 40 godina staru prošlost.

Mijenja li se postotak realizacije penala na velikim natjecanjima kroz godine?

  • SP & EURO od 1976. do 1998. → 176/223=78.2%
    • Prve tri runde → 111/132=84.1%
  • SP & EURO od 2000. do 2018. → 167/240=69.6%
    • Prve tri runde → 109/150=72.7%

Kad se pogledaju ovi rezultati nameće se ideja kako je pritisak u novije vrijeme veći pa i realizacija manja. Zbog globalizacije, Interneta, veće gledanosti, većih uloga općenito…

Novi zaključak je da top igrači ipak lošije izvode penale pod većim psihološkim pritiskom. Također vidjeli smo kako je lako manipulirati podacima, namjerno ili slučajno, te dolaziti do različitih zaključaka.

Elo rating vrlo dobro mjeri snagu ekipe te se na temelju njega može računati vjerojatnost pobjede (bez neriješenog ishoda).

Tako primjerice:

  • +100 ELO = 64% šansi za pobjedu
  • +200 ELO = 76%
  • +300 ELO = 85%
  • +400 ELO = 91%

Kako prolaze favoriti kada dođe do penala?

Svaka točka predstavlja jednu od 47 utakmica riješenih na penale. Istaknute su 3 utakmice ovogodišnjeg SP-a i tuga protiv Turske.

  • Španjolska sa +366 ELO bodova u odnosu na Rusiju nije pobijedila (ujedno najveća ELO razlika ikada koje je išla na penale).
  • Engleska je opravdala svojih +20 ELO i pobijedila Kolumbiju.
  • Danska je prije turnira imala 1856 ELO, a Hrvatska 1853 ELO te je temeljem toga Danska bila favorit.
  • Hrvatska na neprežaljenom Euru 2008. nije opravdala svojih +58 ELO protiv Turske.

Ukupno favoriti su pobijedili 21, a izgubili 26 utakmica.

  • 4 najveće ELO prednosti favorita završene su s 2 pobjede i 2 poraza favorita (50%)
  • 8 najvećih ELO prednosti → 4:4 (50%)
  • U 17 utakmica favorit je imao više od 100 ELO prednosti → 10:7 (58.8%)
  • U 30 utakmica favorit je imao manje od 100 ELO prednosti → 11:19 (37%)!?
  • Prosječni ELO pobjednika = 1914
  • Prosječni ELO poraženih = 1908

Izgleda kako favoriti u potpunosti gube tu ulogu kada dođe do penala.

Što rezultat utakmice može reći o realizaciji penala?

Na neki način (ne nužno) utakmice koje završe 0:0 sugeriraju kako su vratari kvalitetni a napadači loši. Suprotno za rezultate 2:2 i 3:3. Ako ništa, može se reći tko je u psihološkoj prednosti.

Graf potvrđuje pretpostavke i posljedicu ali opet nije jasno što je uzrok. Psihološka prednost, kvaliteta ili kombinacija navedenog.

Puno je neodgovorenih pitanja. Najveća natjecanja održavaju se svake 4 godine. Teško je skupiti relevantne podatke, a pri tome ne ispasti iz konteksta vremena. Jedino konstantno kroz vrijeme je drama i neizvjesnost koje penali pružaju.

Psihološki pritisak u raspucavanju penala
Čak tri od osam utakmica osmine finala ovog SP-a odlučeno je s bijele točke. Jesu li pobijedili spretniji ili sretniji? Koliko na rezultat utječe redoslijed izvođenja penala? Prvi se redoslijedom izvođenja pozabavio Ignacio Palacios-Huerta 2009. godine na uzorku od 269 utakmica i zaključio kako ekipa koja krene prva ima 60% šansi za pobjedu. Huerta je u analizi koristio utakmice s velikih interkontinentalnih natjecanja plus utakmice španjolskog, njemačkog i engleskog kupa. Zanimljivo, izostavljeni su talijanski i francuski kup. Povećanjem uzorka utakmica tu studiju je doveo u pitanje Kocher 2012. i u svom istraživanju zaključio kako je prednost tek 53%-47% i nije ...
Psihološki pritisak u raspucavanju penala
Čak tri od osam utakmica osmine finala ovog SP-a odlučeno ...
Misliš li da bi se trebao uvesti AB-BA sustav? - Fenix22, 6.7.18. 10:05, 0 0 0
Da. AB-AB nije trebao ni postojat. Zbog otpora prema promjenama se dovodi u pitanje pošteniji sustav. - danijel_os, 6.7.18. 14:24, 0 1 0
06/2018
Izaberimo idealnih 11 SP-a!

Prije nego krenemo dalje, pogledajmo što smo očekivali i tko je očekivanja ispunio. Neposredno prije samog prvenstva ocijenili smo reprezentacije i na temelju toga izračunali vjerojatnosti ishoda svih utakmica i krajnjih dometa reprezentacija.

Najjače je odjeknulo ispadanje aktualnih prvaka Nijemaca koji su imali 83% šansi za prolazak grupe. Ako pogledamo prvih 5 favorita koji su svi bili na oko 80%, odnosno 4/5 dolazi se do zaključka kako je točno jedan skalp i bio očekivan.

Ono što nije bilo očekivano je prolazak čak 14/16 favorita. Ako sumiramo šanse prvih 16-ero favorita dobiva se 1089%, odnosno očekivan broj je <11.

S druge strane niti jedna od 10 reprezentacija s najmanjim šansama nije prošla grupu. Suma njihovih šansi bila je 267% pa bi realan ishod bio prolaz 2 ili 3 reprezentacije. Daleko najbliži tome bio je Iran kojeg su sekunde dijelile od prvog mjesta u grupi.

Čini se kako su favoriti bili i malo podcijenjeni ili underdogovi (da ne kažem ispodpsi) precijenjeni.

Sve ekipe su nam se tri puta predstavile u raznim izdanjima pa smo ih ponovno ocijenili.  

Nesretni Iran svejedno je ostavio najbolji dojam u odnosu na svoje mogućnosti. Jači pozitivan pomak Tribina indeks snage pokazuju i Australija, Maroko, Nigerija, Peru, Tunis, Island i Srbija. Već spomenuta Njemačka odigrala je za 2 klase lošije od očekivanog. Prilično negativno iskače i Egipat kojemu opravdanje možemo naći u nedovoljno zdravom Salahu. Nedovoljno nisku ocjenu prije prvenstva dobila je Poljska.

U obzir smo uzeli nove svježe ocjene reprezentacija i ponovno zavrtjeli simulacije samo knock-out faze.

Brazil, iako ima dosta veći Indeks od Španjolske, tek je neznatno veći favorit za osvajanje zbog težeg ždrijeba. Hrvatska je 4. favorit za prelazak prve prepreke i ukupno 5. favorit SP-a.

Usporedimo prognoze Tribine s tisućama ljudi diljem Svijeta koji su i uložili novce na svoja mišljenja.

Mišljenja su više manje izjednačena s naglaskom kako su na betfairu najveći favoriti još izraženiji. Jesmo li na Tribini opet malo podcijenili favorite ili smo s razlogom oprezniji preostaje nam vidjeti.

Na koga će Hrvatska?

Konačne prognoze

Redoslijed favorita Tribine i Betfaira se podudara. Bitna razlika je u tome što Tribina ne vjeruje Engleskoj i Argentini.

Istaknimo za kraj: Argentina je osim što je prolaz osigurala u 86. minuti treće utakmice jedina uz Japan prošla u drugi krug sa samo 4 boda i jedina uz Meksiko prošla s negativnom gol razlikom.

Inventura nakon prvog kruga SP-a
Prije nego krenemo dalje, pogledajmo što smo očekivali i tko je očekivanja ispunio. Neposredno prije samog prvenstva ocijenili smo reprezentacije i na temelju toga izračunali vjerojatnosti ishoda svih utakmica i krajnjih dometa reprezentacija. Najjače je odjeknulo ispadanje aktualnih prvaka Nijemaca koji su imali 83% šansi za prolazak grupe. Ako pogledamo prvih 5 favorita koji su svi bili na oko 80%, odnosno 4/5 dolazi se do zaključka kako je točno jedan skalp i bio očekivan. Ono što nije bilo očekivano je prolazak čak 14/16 favorita. Ako sumiramo šanse prvih 16-ero favorita dobiva se 1089%, odnosno očekivan broj je <11. S druge ...
Inventura nakon prvog kruga SP-a
Prije nego krenemo dalje, pogledajmo što smo očekivali i tko ...
06/2018
Tribina hipoteza

Često od teniskih stručnjaka i komentatora čujemo pojam momentum. Što je zapravo momentum, kako ga detektirati i valorizirati? Prvo i osnovno valja razdvojiti uobičajenu kvalitetu i mogući pozitivni niz koji iz te kvalitete proizlazi s momentumom (ukoliko postoji) koji bi nakon jednog uspjeha trebao povećavati šanse u sljedećem pokušaju.

Za ovu analizu prikupljena je baza od ukupno 57,000 teniskih mečeva od 2008. do 2017. godine.

Prvi pokušaj je ukloniti utjecaj kvalitete. Promatrat ćemo samo mečeve koji su završili 2:1. Ako pobjednika označimo s A, a gubitnika meča s B, unaprijed će biti poznato da je igrač A osvojio 3. set. Tijek meča možemo prikazati kao XXA.

U teoriji (bez momentuma) postoje 2 jednako vjerojatna niza:

  • 50% - ABA (pobjednik je osvojio 1. i 3. set)
  • 50% - BAA (pobjednik je preokrenuo meč)

Kako rezultati izgledaju u praksi?

Ukupno je 16,033 meča završeno rezultatom 2:1, od toga:

  • 47.56% - ABA (-2.44%)
  • 52.44% - BAA (+2.44%)

Mogu li se ovi rezultati smatrati rezultatima koje bi dobili uobičajenim bacanjem novčića?

Ukoliko bi bacili novčić 16,033 puta s 99% sigurnošću glava (ili pismo) realizirala bi se u intervalu [7854, 8179].

Grafički to izgleda jasnije:

Realizacije ABA i BAA daleko su na krajevima repova distribucije koju bi proizveo novčić i možemo zaključiti kako postoji statistički značajna razlika.

Zašto je niz BAA vjerojatniji od niza ABA pokušat ćemo odgovoriti uvođenjem raznih drugih dostupnih varijabli.    

Kako se nizovi ABA i BAA ponašaju kroz godine

U 2007. godini nalaze se mečevi odigrani 31.12. Vidimo kako je prednost niza BAA minimalna ali konstantna kroz godine.

Podjela po spolu

Veći broj 2:1 mečeva imaju žene jer sve mečeve igraju na 2 dobivena seta, dok muškarci igraju i na 3 dobivena seta.

  • Muškarci
    • 47.30% - ABA
    • 52.70% - BAA
  • Žene
    • 47.80% - ABA
    • 52.20% - BAA

Možda iznenađujuće, ali relativno gledajući veći broj preokreta događa se u muškom tenisu.

Podjela po podlogama

  • Tvrda
    • 47.16% - ABA
    • 52.84% - BAA
  • Zemlja
    • 47.66% - ABA
    • 52.34% - BAA
  • Trava
    • 49.59% - ABA
    • 50.41% - BAA

Ni podloga nema bitno drugačiji rezultat. Svaka daje prednost nizu BAA s naglaskom kako je uzorak na travi drastično manji pa je i eventualna greška vjerojatnija.

Kategorija natjecanja

Krug natjecanja

Također, neovisno o kategoriji i krugu natjecanja (prvo kolo ili finale) u prosjeku minimalni boost od 2-3% ima igrač koji je izjednačio na 1:1.

Na red je došla i najbitnija varijabla. Kvaliteta igrača.

Nositelji kada pobjeđuju 2:1

Nositelji kada gube 2:1

Sumirano prvih 8 nositelja:

  • Nositelji u pobjedama
    • 2328/4786 = 48.64% - ABA
    • 2458/4786 = 51.36% - BAA
  • Nositelji u porazima
    • 1528/3195 = 47.82% - ABA
    • 1667/3195 = 52.18% - BAA

Mladost vs iskustvo

  • Mladi igrači (≤23 god)
    • U pobjedama
      • 47.30% - ABA
      • 52.70% - BAA
    • U porazima
      • 47.30% - ABA
      • 52.70% - BAA
  • Iskusni igrači (≥28 god)
    • U pobjedama
      • 47.71% - ABA
      • 52.29% - BAA
    • U porazima
      • 47.94% - ABA
      • 52.06% - BAA

Ne, nije greška. Više puta provjereno - mladi igrači i kada pobjeđuju 2:1 i kada gube 2:1 imaju u decimalu istu vjerojatnost da meč završi preokretom BAA (52.70%). Zapravo, sve četiri grupe su vrlo slične.

Zbroj gemova

  • Malo odigranih gemova (≤25)
    • 47.15% - ABA
    • 52.85% - BAA
  • Puno odigranih gemova (≥33)
    • 47.74% - ABA
    • 52.26% - BAA

Kako izgledaju mečevi koji su završeni rezultatom 3:1?

Analogno, u teoriji nizovi AABA, ABAA i BAAA trebali bi imati po 33.33%

Ukupno je 2,017 mečeva završeno rezultatom 3:1, od toga:

  • 27.91% - AABA (-5.42%)
  • 33.17% - ABAA (-0.16%)
  • 38.92% - BAAA (+5.59%)

Mečevi u 5 odigranih setova mogu se završiti na 6 različitih načina:

ABABA, BAABA, AABBA, ABBAA, BABAA, BBAAA. Već se može naslutiti kako zapravo svaki od njih nije jednako vjerojatan. Koliko koji odstupa od teorijskih 100/6=16.67%?

Ukupno je 1,281 meč završen rezultatom 3:2, od toga:

  • 12.88% - ABABA (-3.79%)
  • 15.93% - BAABA (-0.74%)
  • 16.24% - AABBA (-0.43%)
  • 16.70% - ABBAA (+0.03%)
  • 16.86% - BABAA (+0.19%)
  • 21.39% - BBAAA (+4.72%)

Koja je razlika između najmanje vjerojatnog i najvjerojatnijeg niza? ABABA ima čak 4 promjene, dok BBAAA ima samo 1 promjenu.  Svi ostali imaju 2 ili 3.

Tko dobije 1. set dobije i meč u 45.82% slučajeva.
Tko dobije 2. set dobije i meč u 49.03% slučajeva.
Tko dobije 3. set dobije i meč u 50.20% slučajeva.
Tko dobije 4. set dobije i meč u 54.95% slučajeva.
Tko dobije 3. i 4. set dobije i meč u 56.85% slučajeva.

Što je informacija 'svježija' to je konačna predikcija točnija.

Iz svega ovoga može se povući analogija s prirodnim inercijskim sustavom kao što je vrijeme (eng. weather) i lakše protumačiti baš ovakve vjerojatnosti. Ako je trenutačno sunčano za sat vremena će vjerojatnije opet biti sunčano nego oblačno. Kad se vrijeme jednom i promijeni imat će inerciju da tako i ostane neko vrijeme. Rijetki su dani u kojima se vrijeme mijenja jako puno puta.

Što reći na sljedeći podatak:
Da su se svi navedeni mečevi igrani na 2 dobivena seta pobjednici bi u 54.95% slučajeva izgubili. Mind blown.

Pogledajmo za kraj kakve su distribucije ABA, BAA konkretno igračima koji su najviše puta pobijedili 2:1

Sumirano svi navedeni igrači:

  • 47.19% - ABA
  • 52.81% - BAA

Kako su uzorci daleko manji (i specifičniji) nego u svim dosadašnjim promatranjima nailazimo i na češće pojave gdje je ABA > BAA. U tu grupu spada 7/20 igrača među kojima su Federer 44.71%, Nadal 46.94% i Čilić 46.67% BAA.

Drugi ekstrem je Nishikori koji ima čak 61.05% BAA.

Koliko je zapravo bitno imati velik %BAA, odnosno pobjeđivati na momentum?
Ima li korelacije između ukupne kvalitete igrača i %BAA.

Na sljedećem grafu prikazano je 50 najuspješnijih tenisača u proteklom desetljeću.

Dok krivulja uspješnosti konstantno raste, krivulja koja prikazuje %BAA zapravo nekontrolirano luduje oko 52% i ne pokazuje nikakvu korelaciju.

Momentum (mjeren po setovima) u tenisu postoji. Kontinuirano je prisutan kroz sve godine, sve podloge, sve turnire i u svim fazama, kako u muškom tako i u ženskom tenisu.  Kod mladih i kod starih. U kratkim i u dugim mečevima. Jedva je mjerljiv (<3%) i na kraju krajeva ne govori ništa o kvaliteti igrača.

Momentum u tenisu
Često od teniskih stručnjaka i komentatora čujemo pojam momentum. Što je zapravo momentum, kako ga detektirati i valorizirati? Prvo i osnovno valja razdvojiti uobičajenu kvalitetu i mogući pozitivni niz koji iz te kvalitete proizlazi s momentumom (ukoliko postoji) koji bi nakon jednog uspjeha trebao povećavati šanse u sljedećem pokušaju. Za ovu analizu prikupljena je baza od ukupno 57,000 teniskih mečeva od 2008. do 2017. godine. Prvi pokušaj je ukloniti utjecaj kvalitete. Promatrat ćemo samo mečeve koji su završili 2:1. Ako pobjednika označimo s A, a gubitnika meča s B, unaprijed će biti poznato da je igrač A osvojio 3. set. ...
Momentum u tenisu
Često od teniskih stručnjaka i komentatora čujemo pojam momentum. Što ...
Koliko vidim gore, trebalo bi se nešto razlikovati za dominantne servise, jer vidim da su Berdych i Isner drugačiji. Možeš li filtrirati za Karlovića, Isnera, Raonića i takve... - Losovius, 8.6.18. 9:10, 0 1 0
Kad top serveri pobjeđuju 2:1 ukupni BAA=51.41%. Link: https://goo.gl/xJeDo5 Kad top serveri gube 2:1 ukupni BAA=54.12%. Link: https://goo.gl/RQeTL7 - danijel_os, 8.6.18. 13:15, 0 0 0
Ono što ja volim kod tvojih analiza je što ne moram ni čitati, iz slika sve iščitam, pošto mi je jasno iz njih što želiš kazati. Imaš podatak koliko ko je bo3 mečeva završilo u 2, a koliko u 3 seta? - Sherpa, 8.6.18. 19:51, 0 0 0
Muški tenis 2:0 = 65%, ženski tenis 2:0 = 68% - danijel_os, 8.6.18. 21:44, 0 0 0
05/2018
Surfin USA; mogu li pasti LeBron i Warriorsi?

Houston je poražen u finalu Zapada od GSW-a. U redu, ništa posebno zabavno. Ali Rocketsi su promašili čak 27 trica u nizu!

Kako to izgleda grafički?

Houston u regularnom dijelu sezone:

  • 42.3 pokušaja za 3 po utakmici
  • 15.3 pogotka po utakmici
  • 36.2%

Problem nije izračunati, problem je kako postaviti pitanje. Ne možemo samo pomnožiti vjerojatnosti promašaja 27 puta.

  • Vjerojatnost promašaja = 1 - 0.362 = 0.638
  • 0.638^27=0.000005372 ili 1:186,000

Kolika je onda vjerojatnost npr. 11 promašaja pa 6 pogodaka pa 10 promašaja?

  • 0.638^11 x 0.362^6 x 0.638^10=0.000000179 ili 1:5.5 milijuna

Ovo drugo je još nevjerojatnije, a ne čini se tako. Od svih nizova duljine 27, najvjerojatniji je upravo 27 promašaja (jer je 1 promašaj vjerojatniji od 1 pogotka).

Nakon što je utakmica završila lako je pokazati početak crne serije i reći vrijeme sad, a kad serija završi reći stop.

Pitanje treba glasiti koja je vjerojatnost da postoji niz od barem 27 promašaja za redom u utakmici.

O samom crnom nizu kasnije.

Houston je na utakmici prije svega bio loš za 3 poena 7/44 (15.9%). Koliko je to loše za njihove standarde?

Binomna distribucija kaže da to spada u 0.27% njihovih najlošijih utakmica,  odnosno, takva ili lošija utakmica dogodi im se svakih 370 utakmica. Približno 1 svake 4 sezone, a sačuvana je za najvažniju utakmicu novije povijesti. Bad luck / Choke? Tema neke druge analize.

Za kraj računalna simulacija milijun utakmica i traženje crnog niza.

*U svakoj simulaciji utakmice Houston ispali 44 šuta za 3 poena s vjerojatnosti pogotka 0.362

U 17/1,000,000 simulacija ponovio se isti scenarij. tj. niz od 27 uzastopnih promašaja u utakmici. Također, jednom se pojavio niz i od 38 promašaja za redom.

Ako se sumiraju sve crne serije (>=27) dobije se 44/1,000,000.

Takav ili lošiji crni niz dogodi se jednom u 23,000 utakmica. Ako sezona ima 1,300 utakmica to bi značilo jedna u 18 sezona. Ovdje je pretpostavka da svaka ekipa na svakoj utakmici u tolikoj mjeri šutira trice, međutim, realnost je nešto sasvim drugo. Trećina ekipa NBA lige niti ne šutira 27 puta. Kako će onda promašiti 27 puta. Houstonov prosjek je 42 šuta za 3, a prvi sljedeći Netsi su na 36. U svakom slučaju očekivano vrijeme do ponavljanja ovog niza je daleko više od 18 sezona ili do sljedeće 'win or go home' utakmice Houstona. Ovisi kako gledate na choke 😊

U svakom slučaju Houston je živio i umro s tricama.  

Houston je promašio 27 trica u nizu! Koliko je to (ne)vjerojatno?
Houston je poražen u finalu Zapada od GSW-a. U redu, ništa posebno zabavno. Ali Rocketsi su promašili čak 27 trica u nizu! Kako to izgleda grafički? Houston u regularnom dijelu sezone: 42.3 pokušaja za 3 po utakmici 15.3 pogotka po utakmici 36.2% Problem nije izračunati, problem je kako postaviti pitanje. Ne možemo samo pomnožiti vjerojatnosti promašaja 27 puta. Vjerojatnost promašaja = 1 - 0.362 = 0.638 0.638^27=0.000005372 ili 1:186,000 Kolika je onda vjerojatnost npr. 11 promašaja pa 6 pogodaka pa 10 promašaja? 0.638^11 x 0.362^6 x 0.638^10=0.000000179 ili 1:5.5 milijuna Ovo drugo je još nevjerojatnije, a ne čini se tako. ...
Houston je promašio 27 trica u nizu! Koliko je to (ne)vjerojatno?
Houston je poražen u finalu Zapada od GSW-a. U redu, ...
Užasno mi je jaka rečenica; niz od 27 ima najveću vjerojatnost 27 promašaja. Istinito, ali uopće čovjeku ne padne na pamet. - Losovius, 30.5.18. 11:23, 0 0 0
šteta što nema više ovakvih analiza <3 - Sherpa, 30.5.18. 21:22, 1 0 0
05/2018
Surfin USA; mogu li pasti LeBron i Warriorsi?

Prednost domaćeg terena vidljiva je u gotovo svim sportovima. NBA nije iznimka i vrlo je jednostavno to pokazati.

Cilj ove analize je testirati hipotezu kako je utjecaj domaćeg terena još veći u NBA doigravanju u odnosu na regularni dio sezone.

Ovu usporedbu nije jednostavno napraviti jer regularni dio igraju sve ekipe, a playoff samo 16 najboljih.

Često se ta činjenica u potpunosti ignorira, pa tako i u nedavno objavljenom članku na respektabilnom portalu Fivethirtyeight.

https://fivethirtyeight.com/features/a-home-playoff-game-is-a-big-advantage-unless-you-play-hockey/

u kojem je hipoteza potvrđena:

Kako bi usporedba bila vjerodostojna sve varijable trebaju biti iste, jedina razlika treba biti testirana varijabla 'tip utakmice' (regular season / playoff).

Analizirano je 15 uzastopnih sezona (od 2002/03 do 2016/17).

Kako u doigravanju igraju 1. protiv 8. plasiranog, 2. protiv 7. itd. iste matchup-ove treba gledati i u regularnom dijelu sezone.

Tim uvijetima odgovara ukupno 1335 utakmica (681 u regularnom dijelu i 654 u doigravanju)

Ili prosječno 11.13 utakmica po matchup-u po sezoni (5.68 u regularnom dijelu i 5.45 u doigravanju - 2.7 po konferenciji)

Dobiveni su sljedeći ukupni rezultati:

Ukoliko je prednost domaćeg terena još veća u doigravanju, svaki matchup bi to trebao pokazivati, međutim, pola ih prednost daje regularnom dijelu:

  • 3 vs 6
  • 4 vs 5
  • 6 vs 3
  • 7 vs 2

 a pola doigravanju:

  • 1 vs 8
  • 2 vs 7
  • 5 vs 4
  • 8 vs 1

što je jasan znak kako ne možemo prihvatiti hipotezu.

Nadalje, još bolji pokazatelj je grupni učinak uspješnosti promatranih ekipa koji je 64.02% u regularnom dijelu, a 64.83% u doigravanju gdje je minimalna razlika jasno – statistička greška.

Prednost domaćeg terena u NBA-u u doigravanju
Prednost domaćeg terena vidljiva je u gotovo svim sportovima. NBA nije iznimka i vrlo je jednostavno to pokazati. Cilj ove analize je testirati hipotezu kako je utjecaj domaćeg terena još veći u NBA doigravanju u odnosu na regularni dio sezone. Ovu usporedbu nije jednostavno napraviti jer regularni dio igraju sve ekipe, a playoff samo 16 najboljih. Često se ta činjenica u potpunosti ignorira, pa tako i u nedavno objavljenom članku na respektabilnom portalu Fivethirtyeight. https://fivethirtyeight.com/features/a-home-playoff-game-is-a-big-advantage-unless-you-play-hockey/ u kojem je hipoteza potvrđena: Kako bi usporedba bila vjerodostojna sve varijable trebaju biti iste, jedina razlika treba biti testirana varijabla 'tip utakmice' (regular season ...
Prednost domaćeg terena u NBA-u u doigravanju
Prednost domaćeg terena vidljiva je u gotovo svim sportovima. NBA ...

Respekt: Peslolus, Sherpa, Losovius, Puvlin,

Slažem se: Peslolus, Sherpa,

Ne slažem se: Losovius,

Imam sve sada. mogu lagano izvuci, problem je sto je uzorak u drugom krugu playoffa već duplo manju. Npr. 1. seed u drugom krugu u ~50% slucajeva igra sa 4. seedom a ~50% slucajeva sa 5. seedom. Zato je prvi krug idealan za usporedbu... - danijel_os, 25.5.18. 2:49, 0 0 0
1vs4 reg = 74%. 1vs4 Playoff = 80%. 1vs5 reg = 78%. 1vs5 Playoff = 77%. Npr. 3vs4 odigrali su samo 6 utakmica u 15 godina. - danijel_os, 25.5.18. 2:56, 0 0 0
1vs2 su odigrali pristojan broj puta i nikako ne ide u korist hipotezi. 1vs2 regularni dio 61:20 (75%). 1vs2 playoff 38:24 (61%). 2vs1 reg. 50:33 (60%) 2vs1 playoff 37:20 (65%) - danijel_os, 25.5.18. 3:12, 1 0 0
@danijel:os možda si ovo vidio, možda ne, no ako voliš košarku i statistiku - https://www.youtube.com/watch?v=bPZFQ6i759g - mislim da će ti biti zanimljivo iz oba aspekta - Sherpa, 26.5.18. 12:53, 1 0 0
Hvala, pretplacen sam na Numberphile. Sve sam vidio :) - danijel_os, 26.5.18. 23:06, 0 1 0
01/2018
Englezi 'bez prekršaja': igra li se drugačije ili sudi drugačije?

Englezi 'bez prekršaja': igra li se drugačije ili sudi drugačije?

Da je nešto čudno i vrijedno analiziranja pokazuje prvi graf.

Proteklih 7.5 sezona na Otoku je broj prekršaja na konstantnih 20-23 po utakmici. Ostala četvorka liga Petice uvjerljivo je iznad tih brojki. Iako je primjetan monotoni pad, tim tempom trebat će im još jedno desetljeće do Engleza.

Metodologija:

  • Usporediti stilove igre u ligama kroz najosnovnije statistike
    • Broj golova
    • Udarci na gol
    • Korneri
    • Žuti kartoni
    • Crveni kartoni
  • Usporediti broj prekršaja engleskih momčadi u europskim natjecanjima s onima u Premier ligi
  • Usporediti statistike engleskih sudaca u europskim natjecanjima s onima u Premier ligi

Broj golova po utakmici = 2.75 ± 0.5 za sve lige u svim sezonama


Broj udaraca na gol po utakmici = 25±2 za sve lige u svim sezonama.


Broj kornera po utakmici = 10.2±1.2 za sve lige u svim sezonama.


Englezi se ističu i najmanjim brojem žutih kartona s prosjekom od 3.27. Prosjek svih liga je 4.00


Također, najmanje crvenih kartona pokaže se na premierligaškim travnjacima. 0.16 po utakmici.


Europski prosjek govori kako svaki sedmi prekršaj odgovara jednom žutom kartonu. Što se omjera tiče, Premier liga odgovara prosjeku, međutim pomak prema dolje-lijevo je očit. Iz grafa se vidi i dijeljenje kartona šakom i kapom u Španjolskoj, te škrtost na kartonima njemačkih i francuskih sudaca.

Svaka od statistika promatranih grafova oduzima vrijeme od aktivne igre u kojoj je uopće moguće praviti prekršaje. Tako npr. nakon promašenog udarca, vraćanje lopte u igru potraje 15ak sekundi, izvođenje kornera 20ak sekundi, dok eventualni gol uz proslavu i vraćanje u početnu formaciju potraje i više od 60 sekundi. Osim jednog kornera viška u Premier ligi u odnosu na prosjek Europe, nema nikakvih naznaka kako je ekstremno mali broj prekršaja uzrokovan manjim aktivnim vremenom. Naprotiv.

Kako engleski klubovi igraju utakmice koje ne sudi Englez?

6 klubova koji najčešće igraju europske (Liga Prvaka/Europska Liga) utakmice vrlo jasno pokazuju kakvo je stanje. Svih 6 klubova prave značajno više prekršaja (19%) kada su u pitanju europske utakmice. Arsenal u Premier ligi pravi 9.83 prekršaja po utakmici i iznenadi se povećanjem od gotovo 30% kada zviždaljku preuzme stranac. Slično iznenađenje dožive svi klubovi osim Man. Uniteda koji se najbolje prilagođava europskom suđenju (pravi samo 0.29 prekršaja više).

Igraju li svi agresivnije ili je sve stvar sudačkog kriterija?

Lista svih sudaca s brojem suđenja kroz zadnjih 7.5 sezona

Ukupno je 26 sudaca dijelilo pravdu na 2879 odigranih utakmica. Na vrhu vrlo poznata cijela generacija sudaca. Možda je zanimljivije za početak pogledati zadnju dvojicu i zašto su ostali samo na prilici suditi Premier ligu:

  • Keith Stroud
    • C. Palace – Leicester 2:0, 23 F, 2 ŽK, 0 CK
    • C. Palace – A. Villa 2:1, 27 F, 6 ŽK, 0 CK
    • Watford – West Ham 2:0, 28 F, 3 ŽK, 1 CK
  • Simon Hooper
    • Norwich – C. Palace 1:3, 34 F, 1 ŽK, 0 CK

Pretjerano je i neozbiljno tvrditi kako samo ta statistika suđenja dovoljna za pedalu iz Premier lige, ali neuklapanje je vidljivo (povećan broj prekršaja). Bilo kako bilo osuđeni su na Championship.

Svi ostali suci koji su sudili barem 4 europske utakmice ulaze u analizu usporedbe suđenja:

Isto kao i engleski klubovi, baš svi engleski suci sude značajno više prekršaja na europskim utakmicama. U prosjeku 20% više, što odgovara prosjeku liga Petice.

Prosječan broj žutih kartona još je izraženiji (27% više).

Zaključak

  • Sudi se drugačije.
  • Engleski klubovi su "manje" FAIR PLAY kada igraju europske utakmice (i ne sudi engleski sudac).
  • Engleski suci imaju različite kriterije u Engleskoj i na kontinentu.
  • Engleska tradicionalno dopušta "mušku" igru.
Englezi bez prekršaja
Englezi 'bez prekršaja': igra li se drugačije ili sudi drugačije? Da je nešto čudno i vrijedno analiziranja pokazuje prvi graf. Proteklih 7.5 sezona na Otoku je broj prekršaja na konstantnih 20-23 po utakmici. Ostala četvorka liga Petice uvjerljivo je iznad tih brojki. Iako je primjetan monotoni pad, tim tempom trebat će im još jedno desetljeće do Engleza. Metodologija: Usporediti stilove igre u ligama kroz najosnovnije statistike Broj golova Udarci na gol Korneri Žuti kartoni Crveni kartoni Usporediti broj prekršaja engleskih momčadi u europskim natjecanjima s onima u Premier ligi Usporediti statistike engleskih sudaca u europskim natjecanjima s onima u Premier ...
Englezi bez prekršaja
Englezi 'bez prekršaja': igra li se drugačije ili sudi drugačije? ...
12/2017
Tko su pobjednici, tko luzeri u 2017-oj?

Value Bet Klubovi, odnosno klubovi na koje se isplatilo kladiti u velikoj mjeri može odgovoriti na pitanje tko su overachieveri, a tko underachieveri protekle polusezone liga Petice.

Metodologija je vrlo jednostavna. Zamislimo da smo na početku sezone izabrali jedan klub i tvrdoglavo se kladili svako kolo na njega bez obzira protiv koga igra. Ako smo na kraju u plusu, očito je kako su kladionice i tržište koeficijenata podcijenili njegove mogućnosti. Za analizu su korišteni koeficijenti kladionice Bet365.

Pojedinosti možemo vidjeti na primjeru. Izabran je francuski Lille. Svako kolo uložena je jedna kuna.


  • Ukupno, za 19 kola uloženo je 19.00 kn.
  • Dobitnih je 5 listića:
    • Nantes 2.00 kn
    • Metz 2.29 kn
    • St. Etienne 2.10 kn
    • Lyon 10.00 kn
    • Toulouse 2.04 kn
  • Ukupan dobitak = 18.43 kn

Podijelimo li dobitak s ulogom (18.43/19.00) dobivamo prosječan koeficijent Φ=0.97. Ukupno je izgubljeno 3% uloga.

Ako ne uzmemo u obzir maržu kladionice, klub s prosječnim koeficijentom:

  • manjim od 1.00 može se smatrati kao underachiever
  • većim od 1.00 overachiever

Za Lille je jasno da je podbacio ove polusezone. Jedini svijetli trenutak je iznenađujuća pobjeda protiv Lyona bez koje bi prosječan koeficijent bio mizernih 0.44.

Isti račun napravljen je za sve klubove 5 najjačih liga Europe. Dobiveni su sljedeći prosječni koeficijenti.

Uvjerljivo najveći prosječni koeficijent ima Burnley (Φ=2.09) koji je već dobio zasluženu analizu na Tribini.

Slijede Strasbourg, Udinese, Betis, Sampdoria, Girona, Huddersfield, Nantes (Claudio Ranieri) i tek onda najdominantnija ekipa Europe Man. City koji bi povećao ukupan ulog za 33%.

Zanimljivo je vidjeti kako uvjerljivo prvi u svojim ligama Bayern i PSG koji redom imaju 13/17 i 16/19 pobjeda imaju prosječne koeficijente od 0.99 odnosno 0.97 te su neisplativi za klađenje.

Od prošlogodišnjih TOP 3 ekipa najveći underachieveri su:

  1. Real Madrid (0.69)
  2. Dortmund (0.70)
  3. Tottenham (0.85)

Histogram klubova

Od ukupno 98 klubova samo njih 15 uvećali bi ulog više od 20% dok 57/98 klubova generira gubitak.

Za kraj, sortirani su svi klubovi u jednoj tablici.

Value Bet Klubovi
Value Bet Klubovi, odnosno klubovi na koje se isplatilo kladiti u velikoj mjeri može odgovoriti na pitanje tko su overachieveri, a tko underachieveri protekle polusezone liga Petice. Metodologija je vrlo jednostavna. Zamislimo da smo na početku sezone izabrali jedan klub i tvrdoglavo se kladili svako kolo na njega bez obzira protiv koga igra. Ako smo na kraju u plusu, očito je kako su kladionice i tržište koeficijenata podcijenili njegove mogućnosti. Za analizu su korišteni koeficijenti kladionice Bet365. Pojedinosti možemo vidjeti na primjeru. Izabran je francuski Lille. Svako kolo uložena je jedna kuna. Ukupno, za 19 kola uloženo je 19.00 kn. ...
Value Bet Klubovi
Value Bet Klubovi, odnosno klubovi na koje se isplatilo kladiti ...
odlična analiza - GNKDZCFC, 1.1.18. 17:20, 0 0 0
Ovo je sjajno, svaka čast na ideji za metodologiju - iverson, 2.1.18. 1:02, 0 0 0
12/2017
Surfin USA: Jesu li Warriorsi najbolji i bez Curryja?

"Napad puni dvorane, obrana donosi naslov" poznata je hipoteza. Prvi njen dio može se uzeti kao točan i bez analiziranja. Buzzer beater-i, alley-oop-ovi, divljačka zakucavanja, trice s parkinga itd. dižu adrenalin svakome i bar na trenutak privlače pozornost masa diljem svijeta. Vrhunska obrana u najboljem slučaju čini rezultat nepromijenjenim i oduzima dah samo najvećim košarkaškim mazohistima.

Drugi dio hipoteze daleko je kompleksniji i bit će glavna tema ove analize. Za početak, poigrat ćemo se s jednim bitnim primjerom.

Na liniji slobodnih bacanja nalaze se:

  • Stephen Curry: (Career FT 90.3%)
  • Dwight Howard: (Career FT 56.5%)

Ako pretpostavimo da je svako slobodno bacanje nezavisno i da su vjerojatnosti pogotka pojedinog iste kao kroz cijelu karijeru:

  • Curry će pobijediti u izvođenju jednog slobodnog bacanja samo u slučaju ako on pogodi, a Howard promaši. (0.903)x(1-0.565)=39.28%.
  • Howard za pobjedu mora pogoditi i nadati se promašaju Currya: (0.565)x(1-0.903)=5.48%.
  • Ostale su kombinacije za neodlučen rezultat (0:0 ili 1:1) = 100%-39.28%-5.48%=55.24%.

Iako smo sučelili jednog od najboljih i jednog od najgorih izvođača slobodnih bacanja, najsigurnija oklada bila bi neriješen rezultat.

Kako bi prošao meč s 2 slobodna bacanja? Sličnom metodom dobivene su sljedeće vjerojatnosti:

  • Pobjeda Currya: 58.83%
  • Neriješeno: 34.82%
  • Pobjeda Howarda: 6.35%

Prelaskom na meč s 2 slobodna bacanja Curry postaje značajno izraženiji favorit.

Kako bi prošao meč sa 100 slobodnih bacanja? Nije retoričko pitanje. Probajte dati neku procjenu šansi za pobjedu Howarda prije nastavka čitanja teksta.

Curry će s 99.95% vjerojatnosti zabiti 80 ili više, dok će Howard s 99.95% zabiti manje od 73 slobodna bacanja. Vjerojatnost pobjede Howarda je gotovo ravna nuli, ali broj postoji. On iznosi 1:485,157,737. Za usporedbu, dobitak na lotu 7/39 iznosi 1:15,380,937. 30 puta vjerojatniji događaj je dobitak na lotu nego pobjeda Howarda nad Curryem u 100 slobodnih bacanja.

Vrlo kratko usporedit ćemo Hardena (FT 85.4%) i LeBrona (FT 74.1%).

  • Jedno slobodno bacanje bilo bi 22%:11% u korist Hardena (67% za x).
  • u 2 slobodna bacanja 35%:16% u korist Hardena (49% za x)
  • u 100 slobodnih bacanja 97%:2% u korist Hardena (1% za x).

Uvodni primjer ne služi dokazivanju kako je Curry bolji od Howarda, nego koliko povećanje broja pokusa značajno utječe na konačni rezultat u korist boljega. Slično razmišljanje može se prenijeti na bilo koji drugi sport ili život općenito. Tako primjerice i u nogometu neki gigantski klub može izgubiti jednu utakmicu od underdoga. Ali kada underdog uzme naslov prvaka (prekrasna priča – Leicester) to se pamti i prepričava godinama. S razlogom.

Obrana donosi naslov?

Glavni dio analize kreće usporedbom prosječnog broja koševa NBA ekipa kroz godine.

Vidimo kako prosječan broj koševa svih ekipa kroz godine raste. U Zadnjih 19 godina prosjek je narastao za 14 poena po ekipi, odnosno 28 poena po utakmici. Razlozi su brojni:

Za ispravnu usporedbu svih prvaka treba svakog dosadašnjeg staviti u kontekst te godine.

Analiza zadnjih 19 NBA sezona:

  • tko su bili prvaci,
  • koliki postotak pobjeda su imali u regularnom dijelu sezone,
  • koje mjesto su zauzeli u svojoj konferenciji,
  • koliko je prvak zabijao koševa po utakmici,
  • koliko je prvak primao koševa po utakmici,
  • koliko su odstupali od prosjeka koševa lige te godine.

Tablica svih prvaka, zbog preglednosti, sortirana je po odstupanju efikasnosti napada ekipe od prosjeka lige. Slično se dobije i kada bi sortirali ekipe po najboljim obranama.

Najbolju obranu novije NBA povijesti predstavljaju nezaboravni Pistonsi sezone 03/04. Prosječno su dopuštali protivnicima tek 84 koša (prosjek te sezone bio je 93). Napadački su bili 3 poena lošiji od prosjeka lige, zauzeli su 3. mjesto Istoka iza Pacersa i Netsa. Dogurali su do Finala i LA Lakersa. Iako su im šanse bile manje od 20% obranom su uzeli prsten. Sjetimo se te postave, zaslužili su.

Billups, Hamilton, Prince, Ben Wallace i za playoff priključeni Rasheed Wallace.

Najbolji napad nedvojbeno imaju prošlogodišnji GS Warriorsi s čak 10 koševa viška u odnosu na prosječnih 106.

Koje sve prvake (i u kojoj mjeri) iz tablice možemo okarakterizirati kao napadačke ili obrambene teško je reći i jasno povući liniju. Iz tog razloga gledat će se grupno 9 prvaka s najboljim napadom i 9 prvaka s najboljom obranom. U velikoj mjeri bilo bi slično gledati najbolje i najgore napade. U principu, bolji napad povlači lošiju obranu i obrnuto.

  • 9 najboljih napada u prosjeku ima:
    • Ofenzivno +6.0 koševa
    • Defanzivno -1.5 koš
    • Pobjeđuju u prosjeku 7.5 razlike
    • 76% pobjeda
    • Prosječna pozicija u konferenciji = 1.44
  • 9 najboljih obrana u prosjeku ima:
    • Ofenzivno +0.6 koševa
    • Defanzivno -6.8  koševa
    • Pobjeđuju u prosjeku 7.4 razlike
    • 73% pobjeda
    • Prosječna pozicija u konferenciji = 2.00

Niti jedan podatak ne ide u prilog obrambenim ekipama. Jednostavno je objasniti zašto:

Obrambene ekipe u pravilu igraju sporije i ne jurišaju u tolikoj mjeri koliko napadačke. Samim time broj posjeda je manji. Napokon možemo iskoristiti uvodni primjer koji je jasno pokazao koliko je broj ponavljanja pokusa bitan. Obrambene ekipe u manjem broju posjeda teže mogu "dokazati" svoju superiornost i random efekt za konačni rezultat je veći. Velika je razlika igra li se utakmica na 80 ili 110 posjeda.

Random efekt kod manjeg broja posjeda (i manjeg zbroja koševa) vidljiv je na sljedećem grafu.

Čak 14 od 19 promatranih NBA prvaka češće gube ako je u pitanju utakmica na "manji broj koševa". Nije čak bitno radi li se o obrambenoj ili napadačkoj ekipi. Utakmice koje su Pistonsi gubili su u prosjeku imale 5 koševa manje od onih koje su pobjeđivali.

Začarani krug

Ako obrambena ekipa ubrza igru i poveća broj posjeda, obostrano se povećava i broj koševa, a tada ih se više ne može svrstati u obrambene ekipe.

Zaključak

  • Pravila košarke (i matematika) koče obrambene ekipe da dokažu svoju superiornost.
  • Kada bi pravilo bilo da svaka ekipa ima fiksan broj napada, obrambene ekipe bi više dolazile do izražaja, ali bio bi to i drugi sport.
  • Nema nikakvih dokaza kako obrana donosi naslov.
Napad puni dvorane, obrana donosi naslov?
"Napad puni dvorane, obrana donosi naslov" poznata je hipoteza. Prvi njen dio može se uzeti kao točan i bez analiziranja. Buzzer beater-i, alley-oop-ovi, divljačka zakucavanja, trice s parkinga itd. dižu adrenalin svakome i bar na trenutak privlače pozornost masa diljem svijeta. Vrhunska obrana u najboljem slučaju čini rezultat nepromijenjenim i oduzima dah samo najvećim košarkaškim mazohistima. Drugi dio hipoteze daleko je kompleksniji i bit će glavna tema ove analize. Za početak, poigrat ćemo se s jednim bitnim primjerom. Na liniji slobodnih bacanja nalaze se: Stephen Curry: (Career FT 90.3%) Dwight Howard: (Career FT 56.5%) Ako pretpostavimo da je svako slobodno ...
Napad puni dvorane, obrana donosi naslov?
"Napad puni dvorane, obrana donosi naslov" poznata je hipoteza. Prvi ...
Šteta što nisi stavio graf šansi za pobjedu Currya odnosno Howarda u međusobnom dvoboju, ovisnom o broju pokušaja. Mislim, meni nije potreban, ja znam kako izgleda, no drugima bi dobro došao. ;) - Sherpa, 29.12.17. 14:56, 0 0 0
Kvaliteta obrane i napada se odavno ne gleda kroz prosjek nego defenzivni i ofenzivni rating na koji ne utjece pace - Essien1950, 29.12.17. 15:39, 0 0 0
@Sherpa. Da, baš sam mogao. Taj graf baš lijepo prikazuje utjecaj povećanja broja sl. bacanja. Eto ako netko zaluta u komentare graf je ovdje: https://goo.gl/ffwCr2 - danijel_os, 29.12.17. 23:11, 0 1 0
@Essien1950. Umjesto "najbolji napad" mogao sam pisati oni koji "najviše zabijaju" jer zapravo na to se u analizi i misli. Formule za Ortg/Drtg sadrže u sebi Pace pa mi nije jasno kako misliš da ne utječe. - danijel_os, 29.12.17. 23:13, 0 0 0
12/2017
Završio jesenski dio HNL-a; tko su pobjednici, tko luzeri?

Nije pošteno ni zahladilo, a HNL je čini se riješen. Barem što se tiče prvaka i putnika u Europu. Dinamo je već nakon 15. kola došao na simboličnih 12 bodova prednosti i teško je vjerovati kako će ih do ljeta ispustiti. Jedina drama do zadnjeg kola mogla bi se voditi na dnu u borbi za preživljavanje u prvoj ligi.

Jedno malo dvokružno prvenstvo je iza nas. Osijek je u svojoj bašči neporažen, ukupno samo 2 puta poražen i rekorder je po broju neriješenih rezultata koji su često imali okus poraza. Međutim, ono što posebno plijeni pažnju jesu razlike u osvojenim bodovima Osijeka na malim i velikim utakmicama.
U ovoj analizi gledat će se:
-kolike su te razlike,
-koliko su neuobičajene u usporedbi s 18 najboljih europskih liga,
-koliko se HNL po tom pitanju općenito može usporediti s europskim ligama.

Kada bi u prvenstvu sudjelovale samo TOP 4 ekipe tablica bi bila sljedeća:

 

Osijek bi imao 3 pobjede, 3 neriješene utakmice, i s 12 bodova dijelio bi prvo mjesto s Dinamom. Impresivnih 2 boda u prosjeku po utakmici. Poznata je hipoteza kako se prvenstvo osvaja na malim utakmicama. Teško je općenito reći koje su to male utakmice, ali za HNL prilike to je prilično jasno. 6 je ekipa kojima se šanse za naslov mjere u promilima.

Kako bi Bijelo-plavi prošli u ligi sa samo tih 6 klubova?

Iznenađujuće, Inter koji na "normalnoj" tablici zaostaje 10 bodova za Osijekom bio bi vodeći. Slaven, Lokomotiva i Cibalia puhali bi za vrat iako je npr. Cibalia na -19 u odnosu na Osijek u trenutnom prvenstvu. Osijek bi imao 20 bodova što je prosjek od 1.67 bodova po utakmici.
U prosijeku Osijek osvaja 0.33 boda manje na malim utakmicama!

Čak i na ovoj tablici Osijek ima značajno bolje rezultate protiv boljih ekipa (Inter, Slaven, Lokomotiva = 13  bodova), a lošije protiv lošijih (Cibalia, Istra, Rudeš = 7 bodova)!

Je li to sve slučajno? Možda, do neke mjere. Ali, kompletno obrnuti trend od prirodnog daje drugi argument. Pogledaju li se utakmice pojedinačno, daju se izvući neki zaključci.

Ono što strši su korneri u gostujućim derbijima. 4 kornera u gostima za 5 osvojenih bodova! Jedina posjedom dominantna utakmica je ona protiv Rijeke koja je, sjetimo se, od 35. minute igrala s igračem manje.

Utakmice s najslabijim posjedom kod kuće (46% i 51%) Osijek je dobio najuvjerljivije s po 3:0. Sve je to mali uzorak za donošenje ozbiljnih zaključaka, ali nije teško zaključiti kako je glavni osječki forte obrana i tranzicija.

Unatoč svemu navedenom nije logično osvojiti 0.33 boda u prosjeku više u derbijima nego u ostalim utakmicama. Pridoda li se na to i europska turneja (Austria / PSV) stvarno odstupa od uobičajenog.

Usporedba osvojenih bodova protiv TOP 4 i ostalih ekipa lige napravljena je za 18 prošlogodišnjih europskih liga (jer ovogodišnja nemaju 2 odigrana kruga)

 

Na samom dnu tablice - Osijek, pa dugo nitko, pa RB Salzburg koji je svakako dominantno uzeo prvenstvo s +18 bodova i manja mu je razlika igra li s 3., 4. ili 10. u ligi. Svejedno je jači od svih. Na vrhu tablice su mahom treće i četvrtoplasirane ekipe koje su prava tampon zona između najjačih i slabijih i najbolje se vidi razlika.
 - Četvrtoplasirani u prosjeku osvajaju 1.15 bodova više na malim utakmicama,
 - Trećeplasirani 0.86 bodova više,
 - Viceprvaci 0.81 bod više,
 - Prvaci 0.68 bodova više.
 -
Postoje standardna odstupanja od očekivanja, i onda dolazi Osijek koji odstupa od odstupanja sa 0.33 boda manje.

Ovo uspoređivanje moglo se raditi na više načina: od lige do lige drugačije se mogu podijeliti TOP ekipe od ostatka. Negdje su to 2, negdje ih je i 6. Neke lige broje 10 klubova neke 20. Usporedba s više prijašnjih sezona bila bi preciznija, ali generalno dobiva se slika.

Kako stoji HNL u usporedbi s ostatkom Europe?

Hrvatska četvorka je u vrhu Europe po osvajanju bodova protiv ostatka lige (na grafu su boldani ovosezonski rezultati).

Prvaci diljem Europe u prosjeku osvajaju 2.52 boda protiv slabijih ekipa. Rijeka prošle godine 2.54, Dinamo ove polusezone 2.67

Viceprvaci osvajaju 2.32 boda protiv slabijih ekipa. Dinamo prošle godine 2.71, Hajduk ove polusezone  2.50.

Trećeplasirani 2.08 bodova protiv slabijih ekipa. Hajduk prošle godine 2.38, Osijek ove polusezone 1.67.

Četvrtoplasirani 1.98 bodova protiv slabijih ekipa, Osijek prošle godine 2.46, Rijeka ove polusezone 2.17.

Svi podaci govore kako je u HNL-u veći jaz između TOP 4 i ostalih ekipa i dodatno potvrđuje naslov ove analize.

Što to sve govori o Osijeku i Zekiću?

Prošlogodišnji Osijek i Zekić osvojili su 2.46 bodova protiv slabijih ekipa (opet europski rekord i anomalija za 4. ekipu u prvenstvu!). Rezultat koji je u rangu prvaka Rijeke (2.52). Problem je bio 0.58 bodova u derbijima i Rijeka je završila na +22.

Dovedeni su brojni ofenzivno orijentirani igrači i slika se u potpunosti okrenula.
Često čujemo izjave trenera iz svih sportova kako "protivnik nije bitan, trebamo misliti na sebe, dati svoj maksimum… "

Protivnik je jedino bitan! Maksimum se svakako i očekuje. Na temelju protivnika se optimizira taktika i izbor igrača. Nogomet bi trebala biti šahovska partija u pravom smislu. Analogija sa šahom najbolje se vidi na primjeru figura Lovac/Skakač. Iako obje figure vrijede 3 boda, lovac vrijedi više na otvorenoj ploči dok Skakač (konj) vrijedi više na gustoj ploči.

Osijek konje za trku ima, barem ih treba imati više od Rudeša i Cibalije…
Zoran Zekić nakupio je i previše kredita i ima dovoljno vremena za trošenje, isprobavanje i pronalazak onog najboljeg.

Prošle sezone pokazao je kako može naći sustav i taktiku za male utakmice, ove sezone za velike utakmice. Za HNL prilike nema smisla tražiti jedan idealni sastav. Moraju biti (barem) dva. Dok se takve dvije sezone ne poklope u jednu može proći i 3-5 godina. Čudo se može dogoditi i u jednoj sezoni, ali Osijek gradi nešto dugoročno stabilno. Osijek gradi Ergelu!

Za dugoročnu stabilnost bitan je i trener, koji bi samo pogledom na kalendar ulijevao strahopoštovanje. Trenutno, nema smisla uopće razmišljati o smjeni trenera. Dovesti nekog sličnih kvaliteta i resetirati brojač na kalendaru je korak unazad. Ako Guardiola ili Mourinho pokucaju na vrata onda Zekiću sorry. Ferguson je u Manchesteru u uvodnih 5 godina osvojio 11., 2., 11., 13. i 6. mjesto. Nakon toga je nanizao 22 godine s 13 naslova, 6 drugih i 3 treća mjesta. To sigurno nije dokaz da će Zekić postati Ferguson, samo je pokazatelj da najveći uspjesi ne dolaze preko noći.

Prva četiri mjesta vode u Europu (ako Lokomotiva ne napravi čudo u kupu). Četvrto mjesto čak ne znači skraćeni, nego produženi godišnji odmor (Andora / Gibraltar…) i jedna europska utakmica više u gradu na Dravi, koji je gladan europskih utakmica. Osijek je značajno popravio i svoj EU koeficijent pa bi i daljnji ždrijeb trebao biti lakši. Ne možemo reći kako je Osijek favorit za ulazak u skupine europske lige ali nije ni daleko od toga…


Osijek je najveća anomalija europskog nogometa
Nije pošteno ni zahladilo, a HNL je čini se riješen. Barem što se tiče prvaka i putnika u Europu. Dinamo je već nakon 15. kola došao na simboličnih 12 bodova prednosti i teško je vjerovati kako će ih do ljeta ispustiti. Jedina drama do zadnjeg kola mogla bi se voditi na dnu u borbi za preživljavanje u prvoj ligi. Jedno malo dvokružno prvenstvo je iza nas. Osijek je u svojoj bašči neporažen, ukupno samo 2 puta poražen i rekorder je po broju neriješenih rezultata koji su često imali okus poraza. Međutim, ono što posebno plijeni pažnju jesu razlike u osvojenim ...
Osijek je najveća anomalija europskog nogometa
Nije pošteno ni zahladilo, a HNL je čini se riješen. ...
U Tribina emisiji nijedan igrač Osijeka među najboljim igračima HNL-a. Jesu svi podcjenjeni ili Zekić izvlači maksimum iz njih? - danijel_os, 22.12.17. 20:35, 0 0 0
Lopa je bio najbolji igrac u većini proljetnih utakmica. - BruceWayne, 22.12.17. 21:57, 0 0 0
Nisu podcijeljeni. Instat je izasao sa statistikim gdje je Osijek skroz iza najboljih tri. Barisic, Ejupi su imali polusezone, Grezda nekonzistentat a Bockaj he igrao na više pozicija.. - BruceWayne, 22.12.17. 22:02, 0 0 0
Znaci nemamo dovoljno dobre pojedince a Osijek je ravnopravan s Rijekom i Hajdukom. - danijel_os, 22.12.17. 22:04, 0 0 0
Anomalija zbog dva razloga: odlicnih rezultata protiv konurencije i nekonkurentnost ostalih 6 klubova. - BruceWayne, 22.12.17. 22:09, 0 0 0
12/2017
Surfin USA; Paul efekt u Houstonu...

Utjecaj domaćeg terena na konačni rezultat utakmice očit je u gotovo svakom sportu. U ovoj analizi detaljno će se analizirati košarka, konkretno NBA. Kako i u kojoj mjeri utječe navika igrača na domaću dvoranu, pomoć navijača, sudaca ili viša sila?

Odakle krenuti?

Najbolji pokazatelj za start analize su slobodna bacanja. Nakon što je slobodno bacanje dosuđeno, utjecaj sudaca sveden je na nulu. Navika na domaću dvoranu je poprilično malo bitna jer su koševi standardizirani, udaljenost do koša je ista u svim dvoranama itd. Jedina bitna značajna razlika jesu navijači iza tog koša. Navijači koji domaćem igraču pružaju sav potreban mir i koncentraciju, dok će gostujućem igraču prirediti najgore moguće dozvoljene uvjete. Osim buke i galame, poslužit će se i navijačkim rekvizitima i mahanjem pokušati omesti barem periferni vid igraču. Nerijetko se tu nađu i šaljive ili uvredljive poruke. Parkera je čak ukočila kartonska Eva Longoria.


Analiza slobodnih bacanja

Analizirat će se cijeli dio regularne NBA sezone 2016./2017. i to igrači koji su se na liniji slobodnih bacanja našli barem 100 puta u svojoj dvorani i barem 100 puta u gostujućim dvoranama. Ove kriterije zadovoljilo je ukupno 74 igrača. To je u prosjeku 2.5 igrača po ekipi koji najčešće izvode slobodna bacanja. Njihova ukupna statistika je 21675/27317 (79.3%). Svakako značajan i reprezentativan uzorak.

Odnos uspješnosti izvođenja slobodnih bacanja kod kuće i u gostima

Najveća koncentracija igrača je između 76% i 88% uspješnosti.
Tu se smjestilo čak 47/74 (64%) analiziranih igrača. Vrhunskih šutera slobodnih bacanja (89%+ uspješnosti) ima 11/74 (15%).

Crveni pravac predstavlja jednaku učinkovitost kod kuće i u gostima. Igrači iznad pravca imaju nešto bolji učinak u gostima, dok su igrači ispod pravca uspješniji u svojoj dvorani.

Tablica svih analiziranih igrača

U ovoj analizi zapravo nije bitno koliko je tko uspješan ili nije, nego koliko se ta uspješnost mijenja u ovisnosti o mjestu igranja. Zadnji stupac tablice predstavlja upravo razliku uspješnosti.

Analiza razlike uspješnosti kod kuće / u gostima

Već na prvom grafu moglo se primijetiti kako svi igrači prate crveni pravac. Ozbiljnijom analizom reziduala (odstupanja od očekivanih vrijednosti) dolazi se do sljedećeg.

Očekivana vrijednost (prosjek) = 0.0%
Standardna devijacija = 3.9%
Unutar jedne st. devijacije oko prosjeka [-3.9%, 3.9%] nalazi se 52/74 igrača (70% podataka).
Unutar dvije st. devijacije oko prosjeka [-7.8%, 7.8%] nalazi se 71/74 igrača (96% podataka).

Normalna distribucija

Za niti jednog igrača u ligi se ne može tvrditi kako je bolji kod kuće ili u gostima. Svi igrači imaju jednaku očekivanu uspješnost kod kuće i u gostima. Razlike koje se pojavljuju plod su isključivo normalno distribuiranih podataka.

Također, igrači su bili filtrirani i po pozicijama i po iskustvu (starosti). Svim statističkim silama se pokušala naći neka značajna razlika, no nje nema. Uspješnost izvođenja slobodnih bacanja ovisi isključivo o kvaliteti igrača, nikako o dvorani i navijačima pred kojima nastupa.

Prvi bih stavio ruku u vatru kako su igrači uspješniji barem 1% kod kuće. Gadno bih se opekao.

Prosječna utakmica

Za nastavak, analizirana je statistika svih 1230 utakmica regularne sezone 2016./2017. Dobiveni su sljedeći rezultati:

Prosječna utakmica završava 107:104 za domaćina. 3 poena "viška" možda se ne čine značajnim ali donose gotovo 60% šansi za pobjedu. Sve (ali baš sve!) osnovne statistike su na strani domaće ekipe.

Mogući razlozi:
 a) publika igra značajnu ulogu u dinamičnoj igri
 b) sudačka pristranost

Valja naglasiti da to nije publika krvoločnih pogleda, koja proizvodi nesnosne decibele koji lede krv u žilama kao na nekim nogometnim terenima. Ta publika u najboljem slučaju složno viče: "defense, defense…"

Pokazano je, i neosporno dokazano, kako publika nema nikakav utjecaj kod slobodnih bacanja kada je oči u oči s protivničkim igračem. To je ujedno i kamen temeljac ove analize a i mnogih drugih (drugačijih) mogućih argumentacija prosječne utakmice. U ovom trenutku teško je povjerovati kako ta ista publika odjednom daje toliku moć domaćim igračima. Prelazimo na razlog pod b).

Za početak treba vidjeti neke čudne kombinacije koje se rugaju zdravom razumu.
Domaća ekipa u prosjeku ima:
-više ukradenih lopti (7.8:7.6)
-manje izgubljenih lopti (13.3:13.5)
-znači više efektivnih posjeda lopte, ali manje šuteva iz igre od gostiju (85.3:85.5)?
-unatoč manjem broju šuteva iz igre, zabijaju više koševa (39.5:38.6)
-odnosno (46%:45%) efikasnost šuta.
-ukupno manje promašenih šuteva (45.8:46.9), ali više skokova u napadu (10.2:10.1)

Ono što ukupna statistika sakriva su šutevi pod faulom. Odnosno, šut ukoliko nije pogođen ni ne ulazi u statistiku. Zanimljivo je vidjeti kako gosti u prosjeku prave baš jedan faul više. Još zanimljivije je koliko (hipotetski) brisanje tog jednog faula (pri šutu) logički popravlja statistiku. Izjednačili bi se po broju prekršaja. Domaćini bi imali 0.8 šuteva više (zbog i dalje više efektivnih posjeda) efikasnost šuta bi domaćinima pala na 45% koliko imaju i gosti.

Kod sudačke pristranosti ovdje bih jasno povukao crtu i ne bi ni na koji način htio reći da su oni neki zlikovci koji to rade namjerno. Preko 200 odluka koje u toku utakmice moraju donijeti, 1-2 odluke su debele 50-50 situacije koje kako god bile dosuđene neka strana će malo negodovati. Možda se baš te iznimno rijetke situacije dosude u korist domaćina i uz odobravanje publike suci lakše podnose osjećaj krivice. Jer kako god dosudili imali bi osjećaj krivice.

Osim analiziranog šuta pod prekršajem postoji cijeli niz drugih situacija u kojima je teško 100% ispravno suditi cijelu utakmicu. Je li nešto blokada ili je prekršaj (blokade su također na strani domaćina), suditi ili ne suditi ionako tolerantne korake, 3 sekunde u reketu, oduzeta lopta ili prekršaj… Samo dvije odluke mogu nagrebati ta 3 toliko važna poena.

Prednost košarke je ta što jedna kriva sudačka odluka ne utječe drastično na konačni rezultat kao u nogometu. Ako ništa, barem nije toliko očito.


Zaključak:

-Navijači ne mogu utjecati na ishod slobodnih bacanja.

-Teško je dokazati ili opovrgnuti kako navijači pomažu domaćima ili odmažu gostima u aktivnoj igri.

-Svi redovi statistike na koje suci mogu utjecati su minimalno na strani domaćina. Jedini red na koji ne mogu je potpuno izjednačen.

-Suci (uz odobravanje i podršku publike) navuku 3 poena domaćoj ekipi.

Utjecaj domaćeg terena u NBA-u
Utjecaj domaćeg terena na konačni rezultat utakmice očit je u gotovo svakom sportu. U ovoj analizi detaljno će se analizirati košarka, konkretno NBA. Kako i u kojoj mjeri utječe navika igrača na domaću dvoranu, pomoć navijača, sudaca ili viša sila? Odakle krenuti? Najbolji pokazatelj za start analize su slobodna bacanja. Nakon što je slobodno bacanje dosuđeno, utjecaj sudaca sveden je na nulu. Navika na domaću dvoranu je poprilično malo bitna jer su koševi standardizirani, udaljenost do koša je ista u svim dvoranama itd. Jedina bitna značajna razlika jesu navijači iza tog koša. Navijači koji domaćem igraču pružaju sav potreban mir ...
Utjecaj domaćeg terena u NBA-u
Utjecaj domaćeg terena na konačni rezultat utakmice očit je u ...
Meni se isto cini da bi bez toga umora tih turneja razlika domaceg i gostujuceg parketa bila i manja. - gradim, 17.12.17. 10:06, 0 0 0
Vidim, Scorecasting u punom naletu :) - Losovius, 18.12.17. 13:54, 0 0 0
Ovo ćemo definitivno napraviti za emisiju temu... Imam ja ponešto podataka iz baseballa i nogometa - Losovius, 18.12.17. 13:57, 0 0 0
Ok analiza za regularnu sezonu gdje to stvarno ne dolazi do izrazaja ali u playoffu su razlike puno veće. Recimo prošle godine najbolji defenzivni rating kod kuće imali su Bucksi sa 94.2; u gostima Jazz sa 105.4. Najgori domaćini Portland sa 118 - Essien1950, 19.12.17. 11:35, 0 0 0
najgori gosti Memphis sa 123. U playoffu kad je publika "nabrijanija" ekipe imaju veći voljni moment u obrani a i pušta se domaćinu malo više kontakta naravno - Essien1950, 19.12.17. 11:37, 0 0 0
12/2017
Grupe SP-a, tko je najbolje prošao?

Za konkretan zaključak tko je dobitnik, a tko gubitnik ždrijeba, valja usporediti sve ishode koji su uopće bili mogući s ovim konačno izvučenim.

Za daljnju analizu koristit će se usporedba s analizom rađenom prije poznatih skupina, ali temeljenoj na rejtingu konstruiranom prema ocjenama reprezentacija s Tribine, za koje se pokazalo kako kvalitetnije prikazuju snagu ekipa.

Usporedit će se pojedine vjerojatnosti za svaku reprezentaciju za konkretno mjesto u grupi, prolaz u osminu finala i zaključno, osvajanje Svjetskog prvenstva.

Skupine D, E i F vrište od vrućine i bez posebnog proučavanja, dok u skupini A vlada prava sibirska zima.

- Skupina F [Njemačka, Meksiko, Švedska, Južna Koreja] u prosjeku daje najveći rejting od 1856. Švedska traži posebne rečenice samo za sebe. U najtežu grupu Svjetskog prvenstva došla je preko kvalifikacijske grupe s Francuskom i Nizozemskom, a potom je u dodatnim kvalifikacijama izbacila četverostruke prvake Talijane. Ukoliko prođe grupu u osmini joj se smiješi Brazil. Što je to i kome skrivila Švedska, ne zna se.

- 10 bodova slabija grupa E [Brazil, Švicarska, Kostarika, Srbija] nastala je spajanjem druge najjače ekipe iz POT-a 1 i najjače ekipe iz 4. POT-a Srbije.

- Naša grupa D je treća najteža, samo 12 bodova slabija od grupe F. Najveći strahovi su se ostvarili. Južnoamerička + europska reprezentacija! Ako ništa, njihova najslabija kombinacija. Uz to, šećer na kraju, najteža moguća ekipa iz 4. POT-a.

- Druga krajnost - grupa A je 116 bodova slabija od grupe F i u njoj se nalaze 4 najveća pobjednika cijelog ždrijeba:

  • Urugvaj je apsolutni pobjednik! Prije ždrijeba imao je 66% u prosjeku za prolaz grupe, skočio je na 79% prolaska grupe. Porast od 13% samo na temelju ždrijeba. Npr. Panama ima ukupno 16% šansi za prolazak grupe, a Urugvaj je igranjem s kuglicama dobio 13%.
  • Egipat s 29% skočio na 41% (+12%)
  • Saudijska Arabija 17% --> 25% (+8%) relativni pobjednik ždrijeba! Uzmemo li u obzir rast postotaka u postocima (čak 47%!). Također, možemo pogledati njihov put do prvenstva. Bili su u kvalifikacijskoj grupi iza Japana, a ispred Australije (2 gola bolja gol-razlika i lošiji međusobni omjer). Pobijedili su u zadnjem kolu već siguran u Rusiji - Japan.  Svi su završili u 4. jakosnoj skupini. Švedska, što kažeš?
  • Rusija 49% --> 55% (+6%). Dragi nam domaćini.

Sretni sa ždrijebom mogu biti i Danci koji su izvukli Francusku i umanjili si šanse za prvo mjesto (s 20% na 18%) ali izvukli su i Peru, te tako povećali šanse za drugo mjesto s 25% na 33%. Ukupno za prolaz grupe (+6%).

Slijede Belgija i Engleska s (+5%) koje će međusobno odlučiti tko je prvi a tko drugi u grupi, jer su izvukli rejtingom nedorasle Tunis i Panamu. Prvo mjesto u grupi nije toliko ni bitno jer se križaju sa vrlo slabom grupom H u kojoj je kao pobjednik izašao Japan iz 4. jakosne skupine (+5%).

Gubitnici ždrijeba:

Uvjerljivo najveći gubitnik je Meksiko koji je izvukao TOP ekipe iz prvog i trećeg POT-a i smanjio si šanse za prolazak grupe s 57% na 48% (-9%).

Svi iz grupa D, E, i F (osim Argentine i Brazila - kojima je glavni cilj bio izbjeći Španjolsku) su gubitnici. Šanse za prolaz grupe su im promijenjene od (-2%) do (-7%).

Peru (-7%), koji bi se trebao dobro potući s Danskom za drugo mjesto.

Za kraj Iran i Maroko s (-5%) koji su u neujednačenoj grupi s dva Europljana Španjolskom i Portugalom.

Vjerojatnosti za ukupnog pobjednika

Prvi i osnovni cilj gotovo svima je  – prolazak grupe. No kako stvari stoje za ukupnog pobjednika? Po pitanju osvajanja naslova sam ždrijeb puno teže može igrati toliko veliku ulogu u promijeni postotaka kao kod prolaska grupe, ali ipak može.

Senzacionalni obrat. Španjolska (iz ničim zasluženog drugog POT-a) je napredovala s 12.86% na 14.19% (+1.3%) za osvajanje prvenstva. Karma! Odmah uz nju je i Portugal (+0.8%) iz iste grupe B koja se u osmini finala križa s hladnom grupom A.

Slično kao gornji dvojac prošao je i dvojac iz grupe G Belgija (+0.6), Engleska (+0.4%). Nakon međusobnog odlučivanja o nebitnom prvom mjestu, u prvoj "biti ili ne biti utakmici" ne mogu naletjeti na ekstra klasu jer idu na grupu H predvođenu Poljskom i Kolumbijom. Po viđenom "zelenilu" na slici cijele analize, koje vlada u grupi H, ne bi bila senzacija da grupa završi ni totalno obrnutim redoslijedom.

Najveći gubitnik po pitanju šansi za ukupni naslov je Njemačka, koja je pala s 18.19% na 16.78% (-1.4%). Ako mislite da ja 1.4% malo, pitajte Poljake. 4 godine iščekivanja i nadanja njima se svelo na 1.4% i to je sve što imaju.


Fun fact!

Sudar titana: peterostruki prvak Brazil i četverostruki prvak Njemačka mogli bi se susresti već u osmini finala. Za taj dvoboj bilo bi potrebno da netko od njih završi prvi u grupi a netko drugi:
Brazil 1., Njemačka 2. -> 0.57 x 0.23 = 13.1%
Brazil 2., Njemačka 1. -> 0.26 x 0.62 = 16.1%
----------------------------
Ukupno 29.2%

Za usporedbu neki drugi par osmine finala bi mogao biti:
Egipat – < Netko iz grupe B >
Ukupno  41%

Tunis - < Netko iz grupe H >
Ukupno 24%

Ukoliko ne bude sve po planu, kako će izgledati zadnje kolo u skupinama E i F? Hoće li biti fair play ili ćemo biti svjedoci izbjegavanja protivnika?

Skupina D

Za nas sve počinje 16.06.2018. u 21h. Po ovim vjerojatnostima čini se kako čvrsto držimo barem 2. mjesto.

Konačne vjerojatnosti za Hrvatsku

- Hrvatska ukupno ima 64% šansi proći grupu,
- 35% doći među 8 najboljih,
- 18% za polufinale,
- 8% za finale,
- 3.35% za naslov prvaka.

Kako su kladionice reagirale na ždrijeb?

Koeficijent na najvećeg pobjednika ždrijeba Urugvaj pao je s 41 na 26.
Koeficijent na najvećeg gubitnika ždrijeba Meksiko narastao je sa 67 na 101.
Rusija 41 --> 34.
Hrvatska 26 --> 41.
Argentina 9 --> 10
Sve su to reakcije na same skupine, međutim, vidjeli smo, skupine ne bi trebale previše utjecati na konačnog pobjednika, nego mogući put nakon skupina.
Španjolska 8.5 --> 8
Njemačka 6 --> 5.5 !?

** PS: cijela ova analiza je točna onoliko koliko su točne i naše ocjene na Tribini. U aplikaciji je ostavljen prostor za "ručno" namještanje rejtinga ukoliko netko želi simulirati prvenstvo s drugačijim početnim rejtingom.

Aplikacija je dostupna na Google Play-u:
WORLD CUP RUSSIA 2018 SIMULATOR

Dobitnici i gubitnici ždrijeba
Za konkretan zaključak tko je dobitnik, a tko gubitnik ždrijeba, valja usporediti sve ishode koji su uopće bili mogući s ovim konačno izvučenim. Za daljnju analizu koristit će se usporedba s analizom rađenom prije poznatih skupina, ali temeljenoj na rejtingu konstruiranom prema ocjenama reprezentacija s Tribine, za koje se pokazalo kako kvalitetnije prikazuju snagu ekipa. Usporedit će se pojedine vjerojatnosti za svaku reprezentaciju za konkretno mjesto u grupi, prolaz u osminu finala i zaključno, osvajanje Svjetskog prvenstva. Skupine D, E i F vrište od vrućine i bez posebnog proučavanja, dok u skupini A vlada prava sibirska zima. - Skupina F ...
Dobitnici i gubitnici ždrijeba
Za konkretan zaključak tko je dobitnik, a tko gubitnik ždrijeba, ...
Bilo bi fora kad bi ovo napravio na temelju bodova iz fifa rankinga da vidimo koliko je zapravo 'tocan' taj ranking. - GNKDZCFC, 2.12.17. 12:34, 0 0 0
Bravo! Ovo je predivno. Svaka čast. - ilmambanegro, 2.12.17. 12:35, 1 0 0
@GNKDZCFC. Formula za FIFA rating u ELO rating bi bila: ELO=0.427xFIFA_R+1398 pa probaj. Taj rating u simulaciji daje; Ger:25%, Bra:16%, Por:11%, Arg:9%, Bel:8%, Esp:6%, Pol:4%, Fra:3.5%, Sui:3.3%, Per:2.4%, Den:2.1%, Col:1.7%, Eng:1.6%, Cro:1.2%. - danijel_os, 3.12.17. 7:11, 0 0 0
Hvala na trudu - GNKDZCFC, 3.12.17. 11:23, 0 0 0
Analiza je odlična, a koliko je sistem apsurdan govori da je Island, koji je dobio svoju skupinu, završio u trećem potu, dok je Hrvatska koja je završila u kvalifikacijskom skupini direktno iza njih, u boljem potu. - Sherpa, 4.12.17. 16:52, 0 0 0
Prati nas

©2017. Vingd, Inc. Sva prava pridržana.