Nogomet i kulturna baština

Piše: Boško Serdar

02.06.2025., 10:36 4 min 0

Na još jednu SuperSport HNL sezonu spušten je zastor. Prvak je poznat. Poznato je i koji klubovi će se na ljeto boriti za mjesto u europskim natjecanjima kroz pretkola Lige prvaka i Konferencijske lige, a koja momčad će nastaviti nogomet igrati u drugom rangu hravtskog nogometa. Poznato je i kako će Dinamo na europsku premijeru čekati do pred kraj rujna. Pred nama je period promjena, odlazaka i dolazaka igrača, nagađanja i predstavljanja. Ali sezona je gotova i za jedan dio identiteta svakog kluba, njihove dresove. Dva su mi idejno privukla naročitu pozornost. U pitanju su gostujući dres NK Istra 1961 i treći dres zagrebačkog Dinama.

Pula-Zagreb-Vukovar

Kada su prošlog lipnja predstavljali nove garniture dresova Istrijani su gostujuću garnituru predstavili sljedećim riječima: “Kad smo kod gostujućeg dresa, na putovanjima će našu momčad pratiti raskoš tradicije, ono jedino što desetljećima trpi svaki nalet bure i čvrsto stoji na zemlji kao uporište – istarski kažun. Gostujući dres dolazi u inspirativnoj sivoj boji s uzorkom jedinstvenog istarskog kažuna, dok su unikatna kragna, grb kluba te godina osnutka također prisutni kao upečatljivi detalji kulture naše zajednice.” Istra u ovim dresovima ne samo kako je izdržala nalete napada često i po pojedinačnoj kvaliteti igrača boljih momčadi, već je u njima srušila veliki trojac hrvatskog nogometa koji se do zadnjeg kola borio za naslov prvaka, Rijeku, Dinamo i Hajduk.

GNK Dinamo je svoju treću garnituru dresova predstavio upravo protiv Istre početkom kolovoza. Kako su sami nazvali “avangardni pristup” očitovao se stiliziranim geometrijskim oblicima u različitim tamno plavim tonovima koji su preslika uzorka s krova gornjogradske crkve svetog Marka i malim zlatnim slovom d umjesto grba. Uzorak na krovu crkve svetog Marka evanđelista, djelo Friedricha von Schmidta, inspiriran je hrvatskim narodnim vezivom predstavljenim u publikaciji Felixa (Srećka) Laya, a upotrebljene boje glaziranog crijepa najčešće se pojavljuju u narodnim rukotvorinama.

Primjer spoja dresova i kulturnih dobara su i dresovi nove momčadi u SuperSport HNL-u, HNK Vukovar 1991. Raznobojne “kockaste” garniture dresova, bijeli domaći, zlatni golmanski, te plavi i crni gostujući, krasi i prikaz Vukovarskog vodotornja, nepokretnog pojedinačkog kulturnog dobra u kojem je smješten i memorijalno spomen-obilježje Domovinskog rata “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva”. S obzirom na činjenicu kako nije u pitanju samo ovosezonska praksa već se Vukovarski vodotoranj pojavljuje već sezonama na njihovim dresovima može se očekivati na dresovima i u nadolazećoj sezoni. 

Ideja za budućnost

Hrvatska je bogata zaštićenim kulturnim dobrima. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalaze se tisuće pojedinačnih primjera pokretne i nepokretne kulturne baštine, kulturnopovijesnih cjelina, kulturnih krajolika i arheoloških nalaza, kao i zaštićene nematerijalne baštine koji mogu biti uzor i inspiracija pri kreiranju garnitura dresova. Također, povezivanje lokalnih muzeja i inspiriranje njihovim postavima i zbirkama može biti izvor inspiracije, kao što je u tekućoj NBA sezoni Cleveland Museum of Art bio inspiracija City Edition dresu Cleveland Cavaliersa. Na taj način hrvatska kultura i baština bili bi promovirani i kroz najgledaniji domaći proizvod hrvatskog sporta, ali i kroz europska natjecanja. Jer, kao što je rekao Todd Mesek, direktor marketinga u Cleveland Museum of Art, umjetnost i sport predstavljaju dva oblika izražavanja, a njihov spoj omogućava isticanje načina na koje inspiriraju i povezuju ljude iz svih sfera života, ali njihov spoj može biti i inspiriracija budućih generacija. 

Za komentiranje trebaš biti prijavljen. Prijava Registracija

Trenutno nema replika.

Top 10

Tribina.hr portal

Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!


Josip Korda je podatkovni analitičar i nogometni skaut, koji je uz Tribina podcast od njegovih početaka. Kao podatkovni analitičar radi u IT industriji, dok u nogometu radi kao skaut i konzultant, a trenutno je skaut za FK Sarajevo.
Josip Paušić je nogometni analitičar koji je radio u stožerima Rijeke i Gorice. Godinama je bio vanjski stručni suradnik sportske redakcije HRT-a na emisijama vezanim za velika nogometna natjecanja, a tri godine je radio kao urednik emisije Lige prvaka i glavni urednik sportskog kanala PlanetSport.
Mihovil Topić je nogometni analitičar, kolumnist i suradnik nekoliko konzultantskih tvrtki specijaliziranih za napredne metode skautinga i moderne tehnologije koje sve više pronalaze svoje mjesto u nogometu. Godinama kombinira angažman u medijima i rad s nogometnim klubovima. Ta dva elementa kombinira i na Tribini.