Očaran značajnim napretkom Istre 1961 u drugom dijelu sezone odlučih obaviti mali "passion project" i pronaći statističke podatke koji bi mogli detaljnije pojasniti zbog čega je Istra bila uspješnija pod vodstvom Gonzala Garcije, čime je zasluženo dobio medijsku pozornost i naknadno postao trener Hajduka. 

U ovome tekstu pokrivaju se samo timski statistički podaci, što znači da ne ulazimo u aspekt transfera obavljenih u zimskom periodu, što ne umanjuje značaj i impakt koji su dovedeni igrači imali, kao što će većina ljudi koji je pozorno pratila HNL to i znati. 

OSNOVNI PODACI 

Paolo Tramezzani i Gonzalo Garcia (dalje u tekstu: Tramezzani, Garcia) imali su sličan broj utakmica koje su vodili Istru u sezoni 24/25. U prvom dijelu sezone Tramezzani je odradio 17 utakmica kao trener, sa učinkom od 4 pobjede, 6 neriješenih i 7 poraza, dok je Garcia sa utakmicom više imao učinak od 7 pobjeda, 8 neriješenih i samo 3 poraza. Valja napomenuti da je u svojem trenerskom razdoblju prijašnje sezone Tramezzani imao gol razliku od –8, dok je Garcia imao gol razliku 11. Od zanimljivijih osnovnih podataka mogu izdvojiti činjenicu da su se oba trenera susreli sa formacijom 4-2-3-1 ukupno 10 puta, te je Tramezzani imao učinak od 3 pobjede, 2 neriješene utakmice te 5 poraza. Garcia, s druge strane, je imao omjer od 4 pobjede, 5 neriješenih i samo jedan poraz. Tramezzani je često kombinirao formacije, najčešće sa 3 pozadi, većinom 3-4-3 i 3-5-2, no valja reći da je u svoje zadnje 4 utakmice koristio 4-2-3-1. Garcia je dosta jednostavniji što se tiče formacija, u prve 3 utakmice je koristio 4-2-3-1, pretpostavljajući zbog toga što je već bila uvježbana tijekom zimskih priprema, međutim, od 22-og kola pa do kraja je koristio isključivo 4-3-3. 

Slika 1. Usporedba osnovne statistike Tramezzanija i Garcije 

U 4 od 5 varijabli Garcia nadmašuje svoga prethodnika. Garcia, kao što smo već spomenuli, je pobjedio više, remizirao više i izgubio manje utakmica, pa samim time ima i bolji PPG i postotak pobjedi. Dolaskom Garcije vidi se značajni napredak u napadačkom dijelu statistike, gdje ima prosječno skoro 3 šuta više po utakmici od Tramezzanija. Najznačajniji napredak je ostvario Garcia u posjedu, a koliko je to respektabilan podatak dotaknuti ćemo se kasnije u tekstu. Jedina varijabla u kojoj je Tramezzani bolji od Garcije je expected goals (xG) po utakmici. S obzirom da se statistika zna krivo interpretirati, valja napomenuti da šanse stvorene iz kvalitetnih kontranapada često završavaju sa golom u mreži protivnika, te pogledavši nekoliko utakmica koje je Tramezzani vodio prijašnje sezone (svih 17) valja napomenuti da je to slučaj zašto je Tramezzanijev xG neznatno veći, iako su imali šuteva po utakmici. 

OSNOVNA OFANZIVNA STATISTIKA 

Slika 2. Usporedba osnovne napadačke statistike Tramezzanija i Garcije

Bez puno uljepšavanja, usporedba Tramezzanija i Garcije tijekom iste sezone otkriva razlike u stilu igre i učinkovitosti njihove momčadi. Garcia je sa svojom ekipom ostvario znatno bolji ofenzivni učinak, što se vidi već u ukupnom broju dodavanja (7899 naspram 5828), kao i u postotku točnih dodavanja – Garcia vodi s impresivnih 82%, dok Tramezzani zaostaje s 72%. Time se sugerira da je momčad pod Garcijinim vodstvom bila organiziranija, tehnički stabilnija i više orijentirana na posjed lopte. 

Dodatnu potvrdu učinkovitosti daje i broj postignutih golova – 21 za Garciju, naspram 16 kod Tramezzanija. Iako razlika nije drastična, kombinacija većeg broja kreiranih velikih prilika (28 naspram 18) i bolje točnosti dodavanja vjerojatno je doprinijela učinkovitijem napadačkom učinku kod Garcije. 

Tramezzanijeva momčad, iako solidna, pokazuje manju napadačku preciznost i tehničku koherentnost. Veći broj netočnih dodavanja ukazuje na direktniji stil igre, više dugih lopti ili manje organiziranu izgradnju napada. 

Zaključno, Garcia je kroz posjed, tehničku nadmoć i broj prilika stvorio konkurentniju momčad. Tramezzani se, s druge strane, oslanjao na drugačiji pristup, ali brojke ukazuju da je Garcijin model igre donio konkretnije rezultate. 

DODATNO – POSJED LOPTE 

Slika 3. Prosječan posjed lopte Istre pod vodstvom Tramezzanija

Analizom posjeda lopte kroz 17 kola jasno se uočava razlika u pristupu i kontroli igre protiv slabijih i jačih protivnika. Ukupan prosjek posjeda u utakmicama koje nisu protiv "velike trojke" iznosi oko 47%, što ukazuje na relativno izbalansiranu igru – s povremenim dominacijama posjeda, kao npr. 65% protiv Lokomotive protiv koje su izgubili 0-2 doma. Također, iznimka od 62% posjeda protiv Rijeke u trećem kolu je varljiva – Istra je već u 27-oj minuti gubila 3-0 te nije bilo razloga za Rijeku da preuzme posjed. 

Međutim, protiv najjačih protivnika – Dinama, Hajduka i Rijeke – prosječni posjed značajno pada, na oko 41%. Ovo ukazuje na defenzivniji pristup, manju kontrolu igre i vjerojatno fokus na reakciju i tranziciju umjesto aktivnog napada te direktniji stil igre. 

Slika 4. Prosječan posjed lopte Istre pod vodstvom Garcije

U drugom dijelu sezone pod vodstvom Garcije Istra je pokazala značajan napredak u kontroli igre, posebno u segmentu posjeda lopte. Ukupan prosječni posjed u utakmicama koje nisu protiv “velike trojke” iznosi visokih 59.5%, što sugerira ofenzivniji i kontroliraniji stil igre. Ekipa je preuzimala inicijativu i diktirala ritam protiv slabijih protivnika, što je značajna promjena u odnosu na raniju fazu sezone. 

Još zanimljivije je da je i protiv Dinama, Hajduka i Rijeke posjed lopte ostao relativno stabilan, s prosjekom od 48.17%. Iako je nešto niži nego protiv slabijih momčadi, riječ je i dalje o vrlo kompetitivnom rezultatu, koji sugerira da Garcia nije odstupao od svoje filozofije ni protiv najozbiljnijih suparnika. 

Usporedimo li to s ranijim dijelom sezone, jasno je da je došlo do taktičkog pomaka — više kontrole, veći broj dodavanja i strukturiranija igra. Ako pažljivije pogledamo graf, možemo vidjeti da posjed lopte konzistentno raste, kako protiv slabijih ekipa, tako i protiv “velike trojke”. 

Sve u svemu, Garcia je uveo sustav temeljen na posjedu i ofenzivnoj kontroli, što se odrazilo i na rezultate, a njegov pristup omogućio je kompetitivnost protiv najjačih protivnika u ligi. 

OSNOVNA DEFANZIVNA STATISTIKA 

Slika 5. Usporedba osnovne defanzivne statistike Tramezzanija i Garcije

Usporedba obrambene statistike između Tramezzanija i Garcije otkriva razliku u stabilnosti i organizaciji defenzivnog dijela igre cjelokupne momčadi. Garcia je u svom razdoblju primio samo 13 pogodaka, dok je Tramezzanijeva ekipa primila čak 27, gotovo dvostruko više. Ova razlika dodatno je naglašena brojem clean sheetova – Garcia ih ima 10, što govori o konzistentnosti i kvalitetnoj obrambenoj postavi, dok je Tramezzanijeva ekipa ostala na svega 3 utakmice bez primljenog gola. 

Dublji pogled u obrambene metrike otkriva dodatne detalje: Garcia je uspio smanjiti i broj udaraca koje protivnici upute prema njegovoj momčadi – 10.78 po utakmici, u usporedbi s Tramezzanijevih 11.88, što dakako smanjuje i xG metriku po sebi. Iako se razlika možda ne čini velikom, pokazuje da je momčad pod Garcijom bila kompaktnija i bolje zatvarala prostor. Još važniji podatak je xG protiv po utakmici, gdje Garcia ponovno pokazuje prednost: 1.08 vs 1.40, što pokazuje da su protivnici stvarali manje kvalitetnih šansi protiv njegove ekipe. 

Zanimljivo je i to da je Garcia smanjio broj prekršaja – njegova momčad radi prosječno 12.33 faula po utakmici, dok Tramezzanijeva radi 15.65, što može ukazivati na bolju taktičku disciplinu i manje nepotrebnih rizičnih i paničnih intervencija u cilju rješavanja potencijalnih opasnosti, a i na “brisanje” tvrđe igre koju je Tramezzani volio. 

DETALJNIJA DEFANZIVNA STATISTIKA 

Slika 6. Usporedba dodatnih defanzivnih parametara Tramezzanija i Garcije

Detaljniji pogled u defanzivne statistike pokazuje da je Garcia, iako je generalno imao manje defanzivnih akcija po utakmici, uspio optimizirati obranu tako da ona bude učinkovitija i konkretnija, a ne nužno aktivnija u pogledu volumena. 

Tramezzanijeva momčad imala je više uklizavanja po utakmici (19.1 naspram 16.4), što može ukazivati na reaktivniji stil obrane – momčad koja više odgovara na napade nego što ih preventivno spriječava. Međutim, Garcia bilježi veći postotak uspješnih uklizavanja (65.6% vs 62.8%), što govori o boljoj selekciji duela i taktički ispravnijem korištenju uklizavanja. 

Kod presijecanja lopti (interceptions), ekipa predvođena Garcijom ponovno ima prednost – 8.83 vs 8.24 po utakmici, što ukazuje na bolju anticipaciju i čitanje igre. To znači da se lopta oduzima ranije, u fazi izgradnje napada protivnika, što smanjuje rizik od primljenih udaraca, samim time i golova. 

Garcia ima blagu prednost u osvojenim duelima na zemlji (50.94% naspram 49%), što ukazuje na individualno bolju pripremljenost i postavljanje igrača u defenzivnim situacijama. U zračnim duelima, Tramezzani ipak ima malu prednost (49.7% prema 48.4%), no razlika je gotovo zanemariva. 

Značajna razlika vidi se kod čišćenja lopti (clearances) – Garcia bilježi prosječno 24.06 po utakmici, dok je Tramezzani ostao na 20.47. Ovo može ukazivati na to da Garcijina momčad češće "zatvara" opasne situacije unutar šesnaesterca, te ima veću spremnost na otklanjanje neposredne prijetnje. 

Od dodatnih informacija koje nisu uključene u grafove, Tramezzani ima više osvojenih lopti na zemlji po utakmici – 45.76, dok Garcia ima 43.22, ali ako se uzme u obzir da je lopta češće bila kod Garcijine ekipe nego protivnika tijekom njegovog vodstva, taj podatak je zanemariv. 

Garcia ima blagu prednost u učinkovitosti oporavka posjeda s 0.566 naspram Tramezzanijevih 0.537, što znači da je njegova momčad bila učinkovitija u ponovnom vraćanju kontrole nad loptom nakon što je izgubljena. Ova metriku ne treba gledati izolirano – ona se temelji na brzini, pozicioniranju i timskoj reakciji nakon gubitka lopte. 

Garcia ovdje ponovno pokazuje da su struktura i timska organizacija u fazi tranzicije bile kvalitetnije postavljene, omogućujući momčadi da brže vrati izgubljeni posjed bez ulaska u kaotične duele. 

Još izraženija razlika vidi se u stopi ometanja protivničkog posjeda – Garcia s 0.168 ima osjetno veću sposobnost ometanja protivničke izgradnje napada u usporedbi s Tramezzanijevih 0.142. Ova statistika mjeri koliko često i efikasno momčad prekida kontinuitet protivničkog posjeda (presingom, preusmjeravanjem, zatvaranjem linija dodavanja, boljom anticipacijom igrača). 

Uključivanjem ovih dvaju parametara, jasno se potvrđuje da je Garcia uspostavio moderniju i aktivniju obranu, temeljenu na pametnom pozicioniranju i timskoj koordinaciji, a ne samo na pojedinačnim defenzivnim intervencijama. Njegova momčad ne samo da prima manje udaraca i golova, nego efikasnije vraća posjed i neutralizira protivničke napade već u njihovom samom začetku. Ovakav pristup obrani smanjuje potrebu za reaktivnim mjerama, poput faulova i uklizavanja, te omogućuje kontroliraniju strukturu igre. 

Garcia tako ne samo da se oslanja na dobru organizaciju unutar vlastite trećine, već aktivno remeti protivničku kontrolu igre već u višim zonama, što može rezultirati kraćim posjedima suparnika i većim brojem presječenih napada. 

DETALJNIJA OFANZIVNA STATISTIKA (KREATIVNOST) 

Slika 7. Usporedba dodatne ofanzivne statistike Tramezzanija i Garcije

Garcia ostvaruje znatno viši postotak točnih dodavanja u završnoj trećini (65.39% naspram 55.59% kod Tramezzanija), što sugerira veću kontrolu igre u ofenzivnoj zoni, bolju podršku igrača i jasnije obrasce napada. Razlika je još izraženija protiv velikih klubova (68.67% vs 52.83%), što ukazuje da Garcijina momčad uspijeva zadržati strukturu i tehničku preciznost i pod većim pritiskom. 

Garcia ima osjetno veću preciznost dugih lopti (45.33% vs 37.12%), što ukazuje na bolje pozicioniranje primatelja, tehnički bolje zadnje linije, i možda češće korištenje direktnih tranzicija. I protiv BIG 3 je uspješniji (25.5% vs 21.67%), iako su postoci niži – što je očekivano, jer su suparnici bolji u presingu i zračnim duelima. Valja napomenuti da je ukupan broj dugih lopti kod Garcie, koji ima utakmicu više, 950, dok je kod talijanskog trenera viši za 164 ispucavanja, čak 1114. 

Što se tiče centaršuteva, Tramezzani vodi u ukupnom učinku – 27.94% naspram Garcijinih 19.83%, što može sugerirati više uigranih napada s bokova ili bolje individualne centaršutere. Međutim, protiv velikih klubova Garcia popravlja svoj učinak (27%), dok Tramezzani pada na 23.33%, što može ukazivati na ograničenja njegovog plana igre kada su suparnici jači. Statistika je ovdje veoma varljiva, te se lošom interpretacijom i prikazom može reći da je Tramezzani u ovom aspektu bolji, no budući da je pod vodstvom Tramezzanija Istra imala samo 186 centaršuteva od kojih su samo 47 bila uspješna, to nije slučaj. Nije ni pod Garcijom ova metrika bolja, ukupno 300 centaršuteva od kojih su 62 bila uspješna. Sa utakmicom više, 114 pokušaja više i samo 15 uspješnijih centaršuteva jedino što se može zaključiti da Istra nije dobra ekipa u ovom aspektu. Zanimljiva je činjenica da je pod vodstvom Tramezzanija Istra imala samo 5 uspješnih centaršuteva u 6 utakmica ukupno protiv Rijeke, Dinama i Hajduka, dok ih Garcia ima 16. 

Uspješnost driblinga ukazuje na relativno slične brojke, a budući da je ovo više individualni aspekt igrača, nećemo se puno na to fokusirati. Garcia ponovno ima prednost i u ovom elementu – 51.78% vs 43.18%, a čak i protiv velike trojke ostaje bolji (47.17% vs 42.5%). To ukazuje na bolji 1-na-1 učinak njegovih ofenzivaca, više kreativnosti i individualne kvalitete u situacijama kada su uspjeli izolirati protivnike. 

ZAKLJUČAK 

Na temelju sveobuhvatne analize, jasno je da su Tramezzani i Garcia predstavljali dva različita trenerska pristupa, s vidljivim razlikama u organizaciji igre, taktičkoj filozofiji i kvaliteti izvedbe – i u napadu i u obrani. 

Garcia je tijekom svog mandata razvio momčad koja je tehnički naprednija, taktički kompaktnija i značajno efikasnija u gotovo svim fazama igre. Njegova ekipa imala je: 

Veća točnost dodavanja, naročito u završnoj trećini. 

Veća stopu uspješnih driblinga i manji broj izgubljenih lopti. 

Manje primljenih golova i višu razinu obrambene organizacije (clean sheets, xGA). 

Garcia je uspio uspostaviti balans između kontroliranog posjeda i stabilne obrane, pri čemu je njegova momčad izgledala zrelije, dominantnije i taktički modernije, i to preuzevši ekipu u zimskom periodu. 

Tramezzanijeva momčad je sa druge, tj. prve strane, pokazivala više oscilacija, s naglaskom na: 

Veći broj uklizavanja, duela i faulova, što upućuje na reaktivniji defenzivni pristup. 

Manju uspješnost protiv najjačih protivnika, i u napadačkom i obrambenom smislu.Višu ovisnost o pojedinačnim defenzivnim intervencijama umjesto timske kompaktne igre. 

Iako su postojali dobri trenuci, posebno u igri na širem dijelu terena, generalno je sustav djelovao manje stabilno i predvidivo, što se vidi kroz slabije metrike u ključnim područjima. 

Na temelju detaljnije statistike, Garcia je jasno donio višu razinu kvalitete, organizacije i konzistentnosti, čime je unaprijedio učinak momčadi i u napadačkom i obrambenom segmentu. Tramezzani je imao prepoznatljiv, ali ograničeniji pristup, koji se teže nosio s jačim suparnicima i zahtjevnijim taktičkim situacijama. 

Mišljenje autora: 

Iako je Tramezzani preuzeo Istru u veljači 2024, i imao ukupni omjer u svojem mandatu u Istri od 12 pobjeda, 11 remija i 11 poraza, morao je bolje iskoristiti prošlosezonske oscilacije najboljih ekipa, koje su barem kod Dinama počele standardno odma u početku sezone. Budući da se smatra da je Istra 1961 ekipa koja je većinu sezona završavala u srednjem tijelu tablice, postotak pobjeda od 23.53% jednostavno nije dovoljno dobar ni za takvu momčad, ako uzmemo u obzir da “mid-table” ekipe imaju uglavnom postotak koji je oko 30% najčešće. Dolaskom Garcije čak se i eye testom može vidjeti bolja tehnička igra, dodavanja, završnice pa i timska kohezija. 

Tramezzani je nakon vođenja švicarskog Yverdona u drugom dijelu prošle sezone preuzeo ciparski AEL Limassol, ekipu koja je se unazad nekoliko godina uvijek bori u donjem dijelu tablice te je očito kako Tramezzani ima svoj “tip” momčadi koje vodi. Ne može se reći da nije uspješno vodio Istru prošle sezone, te sam uvjeren da svakako Istra nebi bila u opasnosti od relegacije i da nije otišao u Yverdon, ali je jasno vidljivo kako je Garcia izvukao maksimum iz te ekipe te ih odveo u najbolju završnicu odkad je kluba, a skoro i u doigravanje za konferenciju. 

Gonzalo Garcia je preuzevši Hajduk sjeo na tešku stolicu gdje se rezultati očekuju instantno, svake godine je želja za titulom sve veća i veća te se navijači nadaju da neće biti samo još jedan u nizu menadžera. Ono što je dobra vijest što Garcia točno donosi u Hajduk, a to je – konzistentni napredak. Ne varirajući u izboru formacije, stilu igre te filozofije doveo je Istru na veću razinu na kojoj je bila u startu sezone. Moja poruka svim navijačima Hajduka je da vjeruju u Garciu, bez obzira na zadnje medijske hajke pod nazivom “Nije tragedija ako ne prođemo Ziru” što se apsolutno izvlači iz konteksta ako se ne posluša cijela press konferencija. 

Napomene: 

U 18-om kolu Istru 1961 protiv Osijeka je vodio Sergej Banović te njegovi podaci nisu uključeni u statistiku Tramezzanija i Garcije. 

Ukoliko ima netko koji bi voljeli provjeriti brojke, slobodno me kontaktirajte porukom pa ću proslijediti sve grafove, Excel tablice i ostale informacije koje posjedujem. Grafovi su normalizirani kako bi mogli biti čitljivi, stoga su neki parametri "bliže" rubovima iako su manji brojevi. Statistička pogreška je moguća.

Puno sreće želim Tramezzaniju u AEL Limassol, Gonzalu Garcii u Hajduku, te novom/starom treneru Istre Goranu Tomiću. 

U planu mi je također bio napraviti i video sa taktičkom analizom koja bi dodatno upotpunila sliku te dočarala ključne razlike između Tramezzanijeve i Garcijine Istre, ali budući da nova sezona praktički kuca na vrata ne valja živjeti u prošlosti te ću vrijeme i energiju usmjeriti na idući "passion project".

Veliki dio informacija korišten u ovome tekstu je izvučen sa Sofascore-a, Transfermarkt-a, FBref-a.