Mjere štednje ili na engleskom jeziku prikladniji naziv austerity measures, u novijoj povijesti zapamćene su kao zloglasna ekonomska politika borbe protiv financijske krize iz 2008. Sve je počelo u SAD-u, pohlepni Wall Street je od dobre ideje pakiranja i trgovanja nekretninskim kreditima, napravio bombu koja je prouzročila krah tržišta i nestanak nekoliko bilijuna dolara doslovno preko noći. Europska ekonomija je do tog trenutka funkcionirala po principu da su najjače ekonomije eurozone Njemačka i Francuska, agresivno širile svoja poslovanja na mediteranske zemlje i takozvane zemlje periferije, a zauzvrat kreditirale nerealan rast i potrošnju tih ekonomija. Takav sustav je, nakon stagnacije 80-ih, uz digitalnu revoluciju tijekom 90-ih i ranih 2000-ih funkcionirao gotovo besprijekorno. No slomom najvećeg trgovinskog partnera EU, unija je preko noći izgubila tlo pod nogama. Kako bi spasili vlastitu likvidnost, Njemačka i Francuska nametnule su kreditiranim zemljama bolne mjere štednje koje su zaustavile kapitalna ulaganja, investicije, srezale socijalne izdatke, plaće i mirovine te isključivo prioritizirale vraćanje duga. Takve mjere uzrokovale su u mnogim zemljama spiralni pad ekonomije zbog činjenice da makroekonomija i poduzeća ne funkcioniraju kao kućni budžet u kojem kad smanjite troškove, stvarate veći profit jer prihodi ostaju isti. U makroekonomiji prihodi i rashodi su usko povezani, rezanjem rashoda, uzrokuje se i smanjenje prihoda, pa tako jedna Grčka do dana današnjega nije ponovno ostvarila godišnju vrijednost bdp-a iz 2008.
Bilićev poučak
Hajduk je iz zadnjeg nestabilnog financijskog razdoblja izišao nakon Covid krize. Novi predsjednik Jakobušić donio je i snažni marketinški impuls uz politiku dovođenja zvučnih pojačanja i napada na titulu svake sezone. Vrlo brzo Hajduk je ponovno počeo trošiti više nego što ima, pa su kreditiranja bila sve češća uz jamstva vrijednosti prodajnog potencijala unutar prve momčadi te nadanja u ulazak u Europsko natjecanje i prijeko potreban novčani impuls. Sustav je funkcionirao uz povećavanje duga, ali i višemilijunske izlazne transfere svake sezone. Prvi problemi s likvidnosti započeli su nakon odlaska Jakobušića i u vrijeme kratke Kalinićeve ere na mjestu sportskog direktora. Tijekom ljetne pauze prije sezone 24/25, nije ostvaren ozbiljan vanjski transfer, a rashodi su se povećavali. Hajduku je to donijelo dugotrajno nestabilno razdoblje koje traje i do danas, gdje u specifičnom poslovanju nogometnih klubova, u kojem se u različitim razdobljima u sezoni prihodi smanjuju na vrlo nisku razinu, Hajduk konstantno pleše po rubu likvidnosti. Uprava Hajduka konačno je prelomila ovo ljeto te započela razdoblje politike bolnih rezova unutar prve momčadi. Otpisani su nekadašnji nositelji obrane i veznog reda, Šarlija i Krovinović, nakon dugih pregovora propalo je novo potpisivanje Rebića, Žaperu koji pokriva deficitarnu poziciju je poručeno da traži novi klub, a već otprije, pregovori s Livajom oko novog ugovora donijeli su najtoksičniju atmosferu u klubu godinama unazad uzrokovanu obostranim pogreškama. U takvoj situaciji dolaze financijska izvješća koja pokazuju oštar pad marketinških prihoda, a članova i pretplata je znatno manje nego prošlih godina i Hajduk se nalazi u financijskoj spirali prema dolje koju će biti teško zaustaviti. Sljedeće sezone vjerojatno neće biti produžen ugovor Livaji te će posljedično dodatno pasti potpora navijača klubu uz vezan daljni pad prihoda iz najjačih izvora, marketinga i ulaznica.
Ovaj tekst nije napisan kao kritika rezovima niti Upravi, modelu ili odnosu prema Livaji. Ovaj tekst ima za cilj postaviti sljedeća pitanja za razmišljanje: koja će biti nova nulta točka od koje će Hajduk probati započeti stabilno financijsko poslovanje, koliki su realni rashodi Hajduka po procjeni Uprave, hoće li Uprava imati znanja i moći u jednom trenutku zaustaviti pad prihoda te za kraj, kako se planiraju ostvariti prihodi kako bi Hajduk ostao konkurentan u HNL-u, a s još manjim mogućnostima za stvarnu borbu za ulazak u europska natjecanja?
Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!
Josip Korda je podatkovni analitičar i nogometni skaut, koji je uz Tribina podcast od njegovih početaka. Kao podatkovni analitičar radi u IT industriji, dok u nogometu radi kao skaut i konzultant, a trenutno je skaut za FK Sarajevo.
Josip Paušić je nogometni analitičar koji je radio u stožerima Rijeke i Gorice. Godinama je bio vanjski stručni suradnik sportske redakcije HRT-a na emisijama vezanim za velika nogometna natjecanja, a tri godine je radio kao urednik emisije Lige prvaka i glavni urednik sportskog kanala PlanetSport.
Mihovil Topić je nogometni analitičar, kolumnist i suradnik nekoliko konzultantskih tvrtki specijaliziranih za napredne metode skautinga i moderne tehnologije koje sve više pronalaze svoje mjesto u nogometu. Godinama kombinira angažman u medijima i rad s nogometnim klubovima. Ta dva elementa kombinira i na Tribini.
Tribina media d.o.o.
Remetinečka cesta 7, Zagreb
OIB: 68297426687
Glavni urednik: Mihovil Topić
Urednici: Josip Korda & Josip Paušić
Kontakt: [email protected]
