ChatGPT je na moju uputu da mi definira crnu rupu prilikom fudbalske utakmice odgovorio: to je trenutak kada ekipa nestane s terena, kao da ih usisa praznina. Po mom mišljenju, ne postoji bolji način da se opišu padovi bosanskohercegovačkih klubova u trenucima slabosti, fizičke ili psihičke nepripremljenosti tokom ovosezonskih nastupa u evropskim takmičenjima.

Već godinama to je rak-rana bh. timova. U mislima će mi zauvijek ostati onih loših deset minuta Željezničara protiv Standarda u Liegeu krajem jula 2015, ili kada je Zrinjski, četiri godine kasnije, nakon historijskog prolaska protiv Utrechta, primio dva gola za osam minuta protiv Malmea i potpuno potonuo u utakmici koja je bila egal. Borac se, pak, može “pohvaliti” sa sjevernoirskom crnom rupom protiv Linfielda 2021.

Ove godine, međutim, crne rupe bile su najbliže opisu umjetne inteligencije iz prve rečenice. I što je najgore – nisu se desile samo jednoj ekipi. Ove sezone crnu rupu doživjeli su svi klubovi predstavnici Premijer lige Bosne i Hercegovine u takmičenjima pod okriljem UEFA-e.

Prva se pojavila na Gradskom stadionu u Banjoj Luci. Velikana iz Platonove u svega jedanaest minuta nogometa uništio je velikan iz neke andorske Platonove – Santa Coloma. Tri gola, od 24. do 35. minute, dali su igrači čija tržišna vrijednost zajedno ne dostiže tržišnu vrijednost banjalučke “zlatne koke” Davida Vukovića. Borac je u uzvratu bio jako blizu produžetaka, ali ih je crna rupa koštala prolaska u drugi krug i duela s Pollissyom iz Žitomira.

Nakon tog uzvrata, istog dana na teren je izašao FK Željezničar. Plavi s Grbavice su u prvoj utakmici imali više od igre protiv slovenskog Kopra. Imali su čak i vodstvo u drugoj utakmici. Međutim, u 44. minuti desila se crna rupa – u sljedećih osam minuta Željini igrači izgledali su potpuno izgubljeno, a Slovenci su zabili tri gola. Nakon pauze u poluvremenu Željovci su se resetovali, do kraja utakmice su prijetili, ali rezultat se nije mijenjao. Crna rupa koštala je predstavnika BiH, iako su bili bolji u tri poluvremena dvomeča.

Možda i najteža, najbolnija crna rupa pogodila je FK Sarajevo protiv Universitatee iz Craiove. Bordo tim je u Rumuniju otišao s vodstvom 2:1, a dojam je bio da su daleko kvalitetniji protivnik u dvomeču. Prednost su imali i u gostima, egal je bio do 68. minute. A onda je crna rupa progutala Sarajevo – primili su tri gola u petnaest minuta i san o dva bh. predstavnika u evropskim grupama bio je uništen.

Ni Zrinjski ne može reći da je godina prošla bez crne rupe. U dvadeset i tri minute protiv Slovana u Bratislavi primili su tri gola. Utisak popravlja to što su, ipak, izborili grupnu fazu Konferencijske lige.

Kad se sve zbroji – ekipe iz Premijer lige BiH primile su 12 golova u samo 57 minuta. A ti golovi nisu u potpunosti posljedica kvaliteta protivničkih ekipa, nego upravo crne rupe – astronomsko-fudbalske pojave zbog kojih treneri dobijaju otkaze, navijači ćelave, a farmaceutska industrija zarađuje na tabletama za smirenje.

Razloga za takav pad svih klubova je vjerovatno puno. Možemo ulaziti u igrački kvalitet – jasno je da su Universitatea iz Craiove i Slovan iz Bratislave skuplje, kvalitetnije ekipe od FK Sarajeva i HŠK Zrinjskog – ali je isto tako jasno da je Borac nedvojbeno kvalitetniji od Santa Colome, a Željezničar i Koper su podjednako kvalitetni.

Možemo razmisliti i o fizičkoj pripremi igrača. Međutim, vidljivo je da su se padovi dešavali u različitim dijelovima nogometne utakmice. Ali postoji jedna stvar koja je već nekoliko godina dio bosanskohercegovačkog nogometa, a to je manjak kontinuiteta.

FK Željezničar je u sezonu ušao s novim trenerom i sedam novih igrača u prvoj utakmici protiv Kopera. FK Sarajevo je, pak, krenuo s pet novih igrača, a trener je zamijenjen nekoliko tjedana nakon ispadanja. Borac je također mijenjao nakon ispadanja, a u utakmicu sa Santa Colomom su krenuli s golmanom kojem je to bila treća seniorska utakmica i tri nova igrača u polju. U međuvremenu je trenera promijenio i Zrinjski.

PLBiH je šesta liga u Evropi po promjenama trenera u sezoni 2024/25, po podacima FootballMeetsData (čestitke HNL-u i Superligi Srbije, koji su čak i ispred). Neosporiva činjenica je da su dvije najbolje predstave u Evropi bh. klubova došle nakon dvogodišnjeg boravka Vinka Marinovića na klupi Borca i dvogodišnjeg boravka Sergeja Jakirovića na klupi Zrinjskog. Kao dobar i pozitivan primjer možemo navesti i Velež trenera Feđe Dudića, koji je tri godine boravio u Veležu, osvojio Kup Bosne i Hercegovine i imao dobar evropski nastup, gdje je izbacio grčki AEK.

Tužna realnost ostaje trenutno 39. mjesto na tablici državnih UEFA koeficijenata. Ali na to nas je Premijer liga Bosne i Hercegovine navikla, kao što nas je navikla na katastrofalne sudijske odluke, neregularno ispadanje i ulazak u prvi rang takmičenja, derbije ponedjeljkom uveče. Jedini pobjednik u njoj su osobni i klupski interesi glavešina iz vrha Nogometnog/fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, koji su zapravo i jedini pokazali kontinuitet zadnjih pet godina, a ujedno su i najveća crna rupa bh. fudbala. Činjenica je samo jedna: liga ne koristi svoj potencijal onako kako bi mogla, ali za to apsolutno nikog nije briga.