Traju Olimpijske igre i svi mi, više ili manje, pratimo nastupe hrvatskih i svih ostalih sportaša. I svima nama (pretpostavljam) je u nekom trenutku prošla misao kroz glavu kako bi bilo da i sami tamo predstavljamo Hrvatsku. No baviti se profesionalnim sportom i doći na Olimpijske igre nije nimalo lako i zahtijeva puno treninga, volje i odricanja. Pa ipak često vidimo sportaše iz „egzotičnih“ zemalja kako nastupaju na igrama, uglavnom s povećim zaostacima.

Što može zagolicati maštu…

U ovom ću tekstu probati napraviti općenitu analizu u kojem bi sportu bilo najlakše postati olimpijac. Također, fokusirat ću se samo na Zimske olimpijske igre. Odmah moram naglasiti kako smatram da je potrebno mnogo treninga, nastupa, volje i odricanja da bi se postalo olimpijac u bilo kojem sportu, no probat ćemo saznati je li u nekim sportovima to ipak lakše postići.

U analizi pretpostavit ćemo da ste Hrvat/Hrvatica i da želite predstavljati upravo svoju zemlju. Usporedit ćemo konkurenciju u Hrvatskoj, vještine koje sport iziskuje te financijska ulaganja koja su vam potrebna. Na temelju toga formira se presuda koliko je vjerojatno da završite na Olimpijskim igrama ako se počnete baviti nekim od tih sportova. Također, ako ste stariji od 20 godina i do tada se niste bavili nikakvim organiziranim sportom, mislim da vaše šanse nisu velike. Ili bolje rečeno, gotovo ne postoje. Pa krenimo:

Alpsko skijanje

Sport koji su popularizirali Kostelići Hrvatima je jedan od omiljenih i najgledanijih zimskih sportova. Hrvatska redovito ima predstavnike u ovom sportu i jedan je od dva sporta na kojima smo imali predstavnike na svim Igrama. Velik dio Hrvata rekreativno se bavi skijanjem te je dobar dio barem jednom stao na skije. Možda ste probali rekreativno skijati te ste vjerojatno vrlo brzo shvatili koliko to može biti zahtjevno. Potrebna je nevjerojatna vještina da postanete vrhunski skijaš i malo ljudi može u tome uspjeti. Skijaška infrastruktura u Hrvatskoj je skromna, ali klubova nije tako malo. Prema podacima Hrvatskog skijaškog saveza u Hrvatskoj postoje 32 skijaška kluba te 184 registrirana skijaša (2025.). No nije dovoljno samo da budete bolji od svih skijaša u Hrvatskoj. S obzirom na to da naši predstavnici ostvaruju i zapažene rezultate u svjetskom kupu, nećete ući u ovo natjecanje samo kao popuna te morate biti bolji i od međunarodne konkurencije, a u svijetu ima oko 50 tisuća natjecatelja. Alpsko skijanje nije nimalo jeftin sport. Ulaganja u opremu su znatna, treninzi i natjecanja odvijaju se izvan RH, morate platiti smještaj, korištenje staza, treninge i trenere. Troškovi jedne sezone dosežu i više desetaka tisuća eura. Kako je alpsko skijanje najpopularniji sport u Hrvatskoj, ima i najviše sponzora, pa će vam to olakšati financijski trošak (barem češće nego u drugim sportovima). O ovom sportu postoji osnovna kvota koja omogućuje sudjelovanje barem jednom sportašu koji sakupi određen broj bodova, no domaća konkurencija je prejaka da upadnete na taj način.

Presuda: 2/10 Iako ovaj sport nije nimalo lagan, Hrvatska ima najveći broj zimskih olimpijaca baš u alpskom skijanju.

Nordijski sportovi

U ovu kategoriju spadaju skijaško trčanje, skijaški skokovi i nordijska kombinacija. Hrvatska je na svim Igrama dosad imala predstavnike u skijaškom trčanju. U RH ima devet registriranih klubova i 140 registriranih natjecatelja (uključujući i mlađe kategorije). Vještina koja je potrebna da ovladate ovim sportom nije tako istaknuta kao u alpskom skijanju, ali će vam biti potrebno puno više snage, kondicije i koordinacije. Oprema koju morate nabaviti nije toliko skupa, ali će vam trebati više pari skija. Trenirati možete i u RH, no na natjecanja morati ići i u inozemstvo. U troškove vam spadaju troškovi servisiranja skija i troškovi trenera, ali možemo reći da je sport dosta jeftiniji od alpskog skijanja. U međunarodnoj konkurenciji borit ćete se s još otprilike deset tisuća drugih natjecatelja. I u ovom sportu postoji osnovna kvota, ali s obzirom na to da RH često šalje više natjecatelja, morat ćete biti barem najbolji u RH da biste nastupili u ovoj disciplini.

Što se tiče skijaških skokova i nordijske kombinacije (skokovi + trčanje), šanse nam se ovdje znatno smanjuju. U RH nema skijaških skakaonica (osim male skijaške skakaonice u Delnicama). To znači da ste od početka primorani nastupati vani, što ovaj pothvat čini nepraktičnim, skupim i gotovo nemogućim.

Presuda (skijaško trčanje): 2/10 Zvuči lakše nego alpsko skijanje, ali puno manje natjecatelja se plasiralo u skijaškom trčanju na Igre nego u alpskom skijanju.

Biatlon

Biatlonski savez Hrvatske navodi da u Hrvatskoj djeluje pet klubova. Broj natjecatelja se ne navodi, ali možemo pretpostaviti da se vrti oko 20 do 30 natjecatelja. Osim vještine skijaškog trčanja, morate biti i dobar strijelac u vrlo zahtjevnim uvjetima nakon otrčanih kilometara i kilometara staza. Financijski gledano sport je još uvijek jeftiniji od alpskog skijanja, ali skuplji od skijaškog trčanja. Utrka u Hrvatskoj nema te ćete morati odraditi sezonu po Europi. Hrvatska zadnjih godina ima uspješne biatlonce pa bi vam prvi zadatak bio pobijediti njih. Za razliku od skijaškog trčanja, ovdje ne postoji osnovna kvota te ćete morati ostvariti normu za nastup, što vas dovodi u konkurenciju od preko dvije tisuće međunarodnih natjecatelja.

Presuda: 1/10 Teško. Hrvatska je samo četiri puta u povijesti slala biatlonce na Igre.

Bob, sanjkanje, skeleton

Iako to nisu isti sportovi, svrstao sam ih u istu kategoriju jer se odvijaju na sličnim stazama. Umjetna sanjkaška staza je potrebna da biste trenirali ovaj sport, a Hrvatska ih, pogađate, nema. To znači da bi svaki pokušaj bavljenja ovim sportom zahtijevao od vas da pripreme odrađujete izvan RH, što naravno povećava financijske izdatke. Sanjke za natjecanje će vas vjerojatno koštati i desetak tisuća eura, a troškovi boba mogu prelaziti i šesteroznamenkaste iznose. Osim što morate biti barem „malo ludi“ da se spuštate niz zaleđenu stazu brzinama preko sto kilometara na sat, morate biti vrlo jaki i brzi. Često su ovi sportaši u nekom trenutku trenirali atletiku (svi ste gledali onaj film o Jamajčanima, nadam se). Konkurencije u Hrvatskoj nemate, ali ne postoji osnovna kvota, tako da se za nastup na Olimpijskim igrama gledaju rezultati iz svjetskog kupa. Bez obzira na to, Hrvatska je imala predstavnike u sve tri kategorije: četveročlanu bob ekipu u čak četiri navrata, dvočlanu 2018. te predstavnike u skeletonu 2006. i sanjkanju 2018.

Presuda: 1/10 Od svih sportova najveće mi je iznenađenje da smo imali toliko predstavnika.

Curling

Kad bih vas pitao u kojem sportu biste najbezbolnije postali olimpijac, vjerojatno biste spomenuli curling. Na prvu sport djeluje lakši: ne iziskuje veliku fizičku snagu, već se oslanja na finese. Kvragu, Hrvati su vjerojatno neslužbeni prvaci svemira u boćanju/balotama te je zapravo čudno da nismo curling velesila… Za početak, u Hrvatskoj nema specijalizirane curling dvorane te se prvenstva Hrvatske odvijaju u susjednim državama. U Hrvatskoj prema stranicama curling saveza djeluje osam klubova. Iako nije naveden broj igrača, on se vjerojatno vrti oko pedeset. Osobna oprema nije skupa, ali curling kamen košta oko 1000 eura. Iako na prvu ne izgleda fizički zahtjevno, sport je intenzivan te igrači tijekom sweepinga imaju puls kao u sprintu. Osim toga sport je tehnički vrlo zahtjevan, mora se paziti na rotaciju kamena, razmišljati o taktici itd. Hrvatska se natječe uglavnom u europskoj C ili B diviziji te nikad nije nastupila na svjetskom prvenstvu, dok je na listama curling asocijacije najbolji plasman (muška i ženska reprezentacija) 42. mjesto. Ne postoje osnovne kvote ovog sporta te se pravo nastupa ostvaruje prema rezultatima na svjetskom prvenstvu i svjetskoj rang listi. Na olimpijski turnir može se plasirati samo deset najboljih muških, ženskih i mješovitih reprezentacija što dodatno smanjuje šanse za nastup.

Presuda: 1/10 Zapravo vjerojatno niti toliko. Iako izgleda jednostavnije od alpskog skijanja ili boba, ni u jednom od navedenih sportova nismo toliko daleko od samog vrha.

Klizanje

U umjetničkom klizanju u Hrvatskoj prema podacima saveza djeluje sedam klubova te su registrirana 192 natjecatelja u svim dobnim kategorijama. Financijski troškovi ovog sporta su visoki, a odnose se na plaćanje trenera (posebno vrhunskih), termina na ledu, troškova kostima te odlazaka na natjecanja. Što se tiče vještine, ovo je jedan od najzahtjevnijih sportova uopće. Fizički je iznimno zahtjevan, zahtjeva eksplozivnu snagu, izdržljivost, ravnotežu i koordinaciju. Osim toga, ocjenjuje se i umjetnička komponenta poput interpretacije glazbe, koreografije, prezentacije… Neke pokrete i tehnike naše tijelo može usvojiti samo u ranoj dobi te je potrebno početi se baviti ovim sportom što prije. Za plasman na Olimpijske igre potrebno je ostvariti dobar plasman na svjetskom prvenstvu. To znači da ne morate „samo“ biti među najboljima u RH, već da se borite i protiv ostatka svijeta, odnosno s dodatnih 3000-5000 natjecatelja na međunarodnoj razini. Hrvatska u ovom sportu nije elita, ali je imala četiri predstavnika na Igrama.

Presuda: 1/10

Brzo klizanje

U Hrvatskoj postoji jedan klub u Zagrebu koji se bavi brzim klizanjem te ima 29 registriranih klizača u svim uzrastima. No u Hrvatskoj nema klizališta s ovalnom stazom (log track), već samo s kraćom stazom (short track). Riječ je o fizički iznimno zahtjevnom sportu u kojem su natjecatelji izloženi ekstremnim naporima koji zahtijeva iznimnu snagu nogu, izdržljivost i ravnotežu. Financijski troškovi su slični kao i u umjetničkom klizanju, dakle riječ je o financijski vrlo skupom sportu. Za kvalifikacije na Igre potrebno je biti pri vrhu u svjetskom kupu ili se kvalificirati preko kvalifikacija. Osnovna kvota ne postoji tako da ste prepušteni borbi protiv 3000 do 5000 natjecatelja u međunarodnoj konkurenciji. Na Igre se kvalificira nešto više od 250 natjecatelja, Hrvatska je u povijesti imala tri predstavnice, od toga dvije ove godine i sve u short tracku.

Presuda: 2/10 Tri predstavnice su dokaz da se ipak može.

Snowboarding i Freestyle skijanje

Iako snowboarding i freestyle skijanje nisu iste discipline, imaju sličnosti, pa sam ih stavio u istu kategoriju. U Hrvatskoj, prema podacima saveza, postoji 12 registriranih snowboard klubova te 29 registriranih natjecatelja, dok pregledom liste sportaša u disciplini Freestyle na FIS-ovim stranicama nisam našao nijednog hrvatskog natjecatelja na skijama u zadnjih pet sezona. Financijski oba sporta su negdje u razini alpskog skijanja, dakle čekaju vas troškovi opreme, treninga i natjecanja koja se odvijaju izvan RH, smještaja, korištenja staza, treninga itd. Da biste se kvalificirali, morate imati određeni broj FIS bodova. Iako osnovna kvota postoji, određena je prema kontinentalnim kvotama, pa vam to u Europi ne znači puno. Za ovaj sport potrebna je ogromna vještina koja od vas zahtijeva snagu, ravnotežu, eksplozivnost, ali i hrabrost i spremnost na rizik. Padovi i ozljede su česte, a u disciplini Cross natječete se protiv 4-6 natjecatelja zajedno na stazi. Hrvatsku je dosad na Igrama predstavljalo dvoje sportaša u snowboard disciplini halfpipe.

Presuda: 1/10

Skijaško planinarenje

Uvedeno od ove godine skijaško planinarenje novi je sport na Olimpijskim igrama. Kombinira vještine u usponu s kožama, nošenje skija te spuštanja niz „divlje“ padine. To ga čini fizički iznimno zahtjevnim, a potrebna je i vještina spuštanja kroz prirodni dublji snijeg. U Hrvatskoj se ovim sportom možete baviti u planinarskim društvima koja imaju turno sekcije i škole planinskog skijanja. Na stranicama koje prate statistiku ovog sporta navedeno je da je Hrvatska imala osam predstavnika u razdoblju od 2005. do danas. Bavljenje ovim sportom u RH nije nemoguće, ali jako ovisi o količini snijega i svakako nije dostupno cijelu godinu. Sport je uveden kao jeftinija i dostupnija varijanta skijanja, ali u hrvatskom scenariju morat ćete potrošiti znatna sredstva zbog ulaganja u opremu, odlaska na natjecanja i treninge vani. Kvalifikacije se odrađuju kroz rezultate na svjetskom kupu ili prvenstvu. I ovdje postoje kontinentalne kvote, ali kako ste iz Europe, to vam ne znači puno.

Presuda: 1/10 Iako relativno nov sport, već je dobro ukorijenjen u alpskim nacijama.

Hokej na ledu

Hokej je vjerojatno najpopularniji sport na Zimskim olimpijskim igrama te je jedini masovni timski sport. Fizički je ovo jedan od najtežih sportova uopće jer kombinira vrhunsko klizanje, brzinu, snagu, tehniku i fizički kontakt. Prema podacima saveza u Hrvatskoj postoje četiri muška kluba i jedan ženski klub hokeja na ledu, a prema podacima hrvatskog hokejaškog portala četiri muška i ženska kluba hokeja na ledu. Iz podataka s IIHF-ove stranice u Hrvatskoj postoji 126 muških igrača, i još 518 juniora, te 198 ženskih igračica. Muška reprezentacija igra u drugoj svjetskoj diviziji (3. rang), a žene u trećoj svjetskoj diviziji. Na olimpijski turnir kvalificira se samo dvanaest najboljih svjetskih nacija u muškoj kategoriji i deset u ženskoj. Hrvatska se nikad nije plasirala na svjetsko prvenstvo niti ušla u elitnu diviziju. Hokejaši su zadnji put igrali u drugom rangu 2010., a hokejašicama je najbolji plasman 4. rang. Obje reprezentacije su oko 30. mjesta na IHF-ovoj ljestvici

Presuda: 0/10 Najbolja šansa je ako Hrvatska organizira Olimpijske igre.

Zaključak

Naslov teksta namjerno je napisan malo podcjenjivački jer nema laganog načina da postanete Olimpijac. Iako povremeno na Igrama znaju završiti sportaši koji su značajno nesposobniji od konkurencije i koji su na lukav način iskoristili pravila, takvi slučajevi su rijetki i često se ta „rupa“ u pravilima korigira do sljedećih Igara. Analizom svih sportova može se zaključiti da je „najlakši“ način za doći na Zimske olimpijske igre skijanje: alpsko ili skijaško trčanje. U ovim dvjema disciplinama Hrvatska je ostvarila 86 od 125 nastupa. To naravno ne znači da se trebate samo pojaviti, već da vas očekuje itekako žestoka konkurencija da dokažete da ste najbolji u RH i da ste zaslužili nastup na Igrama. Nažalost, brojnim sportovima, uključujući i skijanju, nedostaju osnovni uvjeti za rad, poput dvorana, još dvorana, ali i snijega, kojeg je sve manje. Dakle, da biste nastupili na Olimpijskim igrama, potrebno je mnogo treninga, nastupa, volje i odricanja. I putovanja u inozemstvo.

Lakši put nažalost/nasreću ne postoji.