Gattuso u Hajduku - završni osvrt - 2.dio

Piše: graninho

20.05.2025., 23:05 6 min 3

-- OVAJ TEKST JE NASTAVAK NA PRVI DIO -> Link za prvi dio --

Uz takve probleme se usko povezuje i pitanje Gattusovog utjecaja na razvoj mladih igrača, i pozitivnog i negativnog. Pod Gattusom su Hrgović, Prpić, Brajković i Durdov dobili prve (ozbiljnije) kontinuitete u prvoj momčadi uz već standardan dvojac Sigur - Pukštas, a Hajduk je statistički bio ekipa koja daje najviše minuta mladim igračima - statistika donekle zavarava oko odgovora na pitanje koliko je Gattuso podigao, odnosno smanjio vrijednost tih igrača, nešto što je Hajduku najvažniji izvor prihoda. O načinu na koji su se koristili Sigur, Pukštas i Hrgović i kako njihove kvalitete nisu nimalo promovirane na tržište je već dovoljno napisano, a za konkretan primjer negativnog utjecaja na cijenu tih igrača je priča koja se pojavila u medijima o tome kako je turski klub došao skautirati Sigura kao desnog beka, međutim zbog Gattusovih ideja i premještanja na desno krilo su posumnjali kako je riječ o nedovoljno kvalitetnom desnom beku, te su odustali od transfera.

S druge strane, koliko god je Gattuso u nekim izborima igrača i prilagođavanjima uloga bio tvrdoglav i pretjerano rigidan, neke stvari je bio prisiljen konstantno prilagođavati iz utakmice u utakmicu, ponajviše zbog problema koji mu je stvarao način na koji je koncipiran vezni red. Rakitić - Krovinović tandem šestica u 4-2-3-1 je obilježio vezni red ove sezone - dva individualno odlična igrača koja u takvim ulogama nikako ne mogu činiti kompatibilan vezni red. To je Gattusu predstavljalo probleme i dileme svaku utakmicu, jer od Hajduka se svaku utakmicu očekivala kontrola, a kontrolu treba ostvariti u oba smjera, van posjeda kroz kvalitetan visoki pritisak, te u posjedu kroz kvalitetan i stabilan posjed. Glavni problem s veznim redom Krovinović - Rakitić je što može odrađivati samo napadački dio na dovoljno dobroj razini, dok su u obrambenom dijelu igre nedovoljno energična i fizički moćna sredina za momčad koja je sposobna dominirati kroz visoki presing. Kad bi Hajduk bio povučeniji u srednjem bloku, to je odgovaralo Rakitiću i Krovinoviću jer nisu bili prisiljeni pokrivati velike prostore uz kvalitetniju zaštitu oko sebe, ali okomitost koja je potrebna za izlazak iz takvog bloka im nije odgovarala, kao i općenito igra u kojoj više igraju bez lopte nego s loptom. Zato je Gattuso konstantno pokušavao kompenzirati na razne načine, često tako što bi Krovinovića zamijenio s Pukštasom i tako dobio na trci, fizici i duelu, ali pritom izgubio Krovinovićevu kvalitetu u povezivanju linija i zadržavanju posjeda, bez koje bi utakmice postale još kaotičnije, nešto što ovom kadru nimalo ne odgovara. Ni Pukštas ni Krovinović, a ni Sigur koji bi povremeno završio tu, nisu prirodne šestice, pozicija koju sportska struka u klubu nije sposobna kvalitetno osposobiti već duži niz godina s iznimkom nesretno ozlijeđenog Mihaela Žapera, igrača koji bi u isto vrijeme donio sigurnost u posjedu i kvalitetniju obrambenu prisutnost koja bi bolje kompenzirala Rakitića u fazi obrane, na kojem Gattuso i dalje inzistira u prvom sastavu svaku utakmicu zbog liderskih sposobnosti i psihološkog utjecaja na momčad.

I u tim pokušajima kompenzacija, Hajduk je prečesto postajao prepasivan, prekonzervativan i kompletno gubio ono što ga čini kvalitetnim i konkurentnim. Najupečatljiviji primjeri toga su dvije utakmice u početku proljetnog dijela sezone, 0:0 remi protiv Slavena na Poljudu nakon kojeg je Gattuso otvoreno izjavio kako je plan bila duga lopta na Livaju, a riječ je o utakmici u kojoj je Hajduk imao dovoljno prostora i brojčane prednosti za igru kroz posjed i kontrolu utakmice s Rakitićem i Krovinovićem u sredini, te 1:0 pobjeda protiv Varaždina na Poljudu, u kojoj je Hajduk nakon gola iz ranog kaznenog udarca potpuno prepustio kontrolu Varaždinu i nije imao sposobnost izaći iz vlastitog srednjeg bloka, utakmica nakon koje je atmosfera među navijačima Hajduka na Poljudu bila poput onih nakon poraza, možda jer se osjećalo u kakvom dugoročno negativnom smjeru ide nogomet kakav je Gattuso zacrtao za svoju ekipu i kakav se ponavljao previše puta za ekipu koja s ovakvim igračima želi biti prvak.

Bilo je i kasnije utakmica u kojima je Hajduk kliknuo, kao što je prva utakmica protiv Rijeke na Poljudu, gdje je Gattuso u fazi napada zaigrao u 3-2-4-1 strukturi u kojoj Sigur s beka ulazi u sredinu, što je omogućavalo Krovinoviću da se podigne u liniju više i igra s više slobode. To je utakmica u kojoj Hajduk nije pobijedio, ali u kojoj su skoro svi igrači bili u prirodnim ulogama, i u kojoj je stvorio mnogo izraženih prilika protiv najbolje obrane lige, puno smislenijih nego u bilo kojoj drugoj utakmici. Međutim, takve utakmice su bile rijetke. Hajduk bi pobjeđivao utakmice u kojima je ili prečesto mijenjao način igre ili je previše igrača bilo van prirodnih uloga kako bi kroz igru stvorio samopouzdanje, pozitivan moment, kontinuitet i rutinu pobjeđivanja potrebna za neki veći bodovni učinak, što se i vidi u rezultatima nakon tog kobnog Varaždina na početku studenog, omjer od 8 pobjeda, 9 remija i 8 poraza u svim natjecanjima uz gol razliku od -2, te ga samo teorija u zadnjem kolu drži u borbi za naslov prvaka u sezoni u kojoj put prema naslovu nikad nije bio otvoreniji i lakši.

Kako će Gattuso biti upamćen među navijačima Hajduka ako se ne dogodi čudo u zadnjem kolu i Hajduk ostane bez trofeja? Vjerojatno negativno, jer je on bio prvo lice najveće propuštene prilike za naslov u dugo vremena. Je li to pošten narativ? I da i ne. Gattuso kao čovjek zaslužuje samo pozitivne riječi - kao velika nogometna ličnost je pokazao maksimalno poštovanje, poniznost, profesionalnost i odanost prema gradu, klubu i navijačima unatoč svim problemima i vanjskim ponudama. Bi li neki drugi trener ostvario bolji učinak u drugom dijelu sezone, i bi li Gattuso ostvario bolji učinak u stabilnijoj situaciji? Vrlo moguće. I zato Gattuso kao trener ostaje kao netko tko je podbacio u nikad otvorenijem prvenstvu i mora snositi veliki dio odgovornosti za to jer nikako nije uspio stvoriti pozitivan kontinuitet igre, ali i kao netko tko je dugo vremena svojom karizmom predstavljao otpor prema sivilu ostatka kluba koji je daleko od šampionske razine po pitanju upravljanja i infrastrukture, sivila u koje se na kraju i sam uklopio, i koje je izvuklo ono najgore iz njega u nogometnom smislu.

-- KRAJ --

Za komentiranje trebaš biti prijavljen. Prijava Registracija

3 replike

  1. Pavao Sviben
    Sjajna analiza, kada čovjek ovako nešto pročita zapita se kako ovi ljudi koji rade rade na glavnostrujaškim glasilima...Gattuso će ispasti žrtva dinamove loše sezone - da je Dinamo (očekivano) odmaglio 20 bodova, ne bi bilo nikakvog pritiska i bilo bi kako izvlači maksimum iz ekipe. Ovako će (ako ne uspije) ostati gorak okus svima, zbog ta 2-3 boda. Iako možemo reći da je to sve u svemu jedna prosječna HNL sezona, između 60 i 70 bodova, u Kupu prolaziš dok ne naletiš na Dinamo ili Rijeku, a u Europi si doživio debakl - no opet ništa što ne vidimo od Hajduka svaku drugu sezonu u prosjeku. Najveća rupa u svemu tome će ostati što je eksponatima drastično pala cijena, a koštao je kao svi drugi HNL treneri zajedno. Kao i cijele sezone, igre nema, ali tko te pita ako imaš rezultat, no ako se potvrdi da rezultata nema - ne vidim kako to može biti prolazna ocjena. 
    1
    1
    0
  2. Istrijan
    Odličan osvrt, svaka čast. Svaka ti je na mjestu, a ovako kompletnu, objektivnu i realnu analizu nisam u dugo vremena pročitao. Znam da je ovo bilo specifično zbog Gatussa i same unikatnosti ove sezone, ali volio bih vidjeti slične osvrte i za ostale klubove lige ove sezone. Sretno u daljnjem pisanju!
    2
    2
    0
  3. graninho
    link za prvi dio ne radi gore pa ga evo ovdje
    https://www.tribina.hr/tekst/304
    1
    1
    0

Top 10

Tribina.hr portal

Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!


Josip Korda je podatkovni analitičar i nogometni skaut, koji je uz Tribina podcast od njegovih početaka. Kao podatkovni analitičar radi u IT industriji, dok u nogometu radi kao skaut i konzultant, a trenutno je skaut za FK Sarajevo.
Josip Paušić je nogometni analitičar koji je radio u stožerima Rijeke i Gorice. Godinama je bio vanjski stručni suradnik sportske redakcije HRT-a na emisijama vezanim za velika nogometna natjecanja, a tri godine je radio kao urednik emisije Lige prvaka i glavni urednik sportskog kanala PlanetSport.
Mihovil Topić je nogometni analitičar, kolumnist i suradnik nekoliko konzultantskih tvrtki specijaliziranih za napredne metode skautinga i moderne tehnologije koje sve više pronalaze svoje mjesto u nogometu. Godinama kombinira angažman u medijima i rad s nogometnim klubovima. Ta dva elementa kombinira i na Tribini.